Četvrtu godinu za redom Sigurnosno-obavještajna agencija objavila je Javno izvješće kojim upoznaju građane sa rezultatima svoga rada. SOA prikuplja i analizira podatke od značaja za nacionalnu sigurnost, koji su nužni za donošenje odluka u njezinoj zaštiti. Svojim podacima i analizama SOA pruža obavještajnu potporu državnom vrhu i nadležnim državnim tijelima u donošenju učinkovitih i pravodobnih odluka.
SOA je u 2016. godini državnom vrhu uputila oko 450 raznih analitičkih uradaka, što je za 130 više nego u 2015. godini. Također je uputila i oko 13.500 različitih sigurnosno-obavještajnih informacija drugim državnim tijelima.
U izvješću je, među ostalim, navedeno kako pojas nestabilnosti oko Europe u kojem postoje brojna krizna žarišta nastavlja generirati sigurnosne izazove u vidu masovnih nekontroliranih migracija, ali i prijetnji u vidu terorizma, ekstremizma… U isto vrijeme, posljedice kriznih žarišta očituju se i u porastu organiziranog kriminala i krijumčarenja ljudi, oružja i roba, hibridnog ratovanja i radikalizacije putem društvenih mreža.
Masovni ulazak migranata u Europu nastavio se, iako je priljev preko tzv. balkanske rute uvelike smanjen. Zbog brojnih uzroka migracijski pritisak prema Europi će se nastaviti, pri čemu su odredišta migranata ponajprije razvijene države zapadne i sjeverne Europe.
Terorizam je i dalje jedna od najznačajnijih prijetnji sigurnosti građana u Europi. Iako teroristički napad na hrvatskom tlu nije vjerojatan, njegova se mogućnost ne može isključiti. U državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva koje imaju brojne radikalne islamističke zajednice vjerojatnost napada je umjerena, dok vjerojatnost terorističkih napada u državama zapadne Europe ostaje visoka.
Hrvatsko jugoistočno susjedstvo i dalje obilježava nestabilnost. Države jugoistočnog susjedstva suočene su i s rastom vjerskog i nacionalnog ekstremizma, pri čemu je osobito izraženo jačanje radikalnog islamizma.
Nastavljena je pojava velikosrpskog ekstremizma, a uz to, zamjetni su pokušaji kojima se Republiku Hrvatsku želi prikazati u negativnom svjetlu u međunarodnoj zajednici uz negiranje i pogrešno prikazivanje činjenica vezanih uz Domovinski rat i njegov obrambeni i oslobodilački karakter, navodi se u izvješću.
S obzirom na dobar ugled, položaj i prava muslimanske zajednice, radikalni islamizam u Republici Hrvatskoj nije naišao na veći odziv. U državama jugoistočnog susjedstva trenutačno ima više od 10.000 sljedbenika salafizma okupljenih u više desetaka tzv. paradžemata i nekoliko enklava. Tijekom 2016. godini do danas nije bilo uspješno provedenih terorističkih napada u jugoistočnom susjedstvu, ali je policijsko-sigurnosnim akcijama u više država spriječeno nekoliko planiranih napada.
Od početka rata u Siriji i osnivanja ISIL-a, njegovim redovima se priključilo tisuće Europljana, dok se s područja hrvatskog jugoistočnog susjedstva ISIL-u priključilo skoro 1000 osoba, uglavnom sljedbenika džihadističkog salafizma.
U Republici Hrvatskoj nije zabilježen značajniji antiimigrantski, odnosno antiislamski ekstremizam.
Nastavljena je i pojava da pojedine navijačke skupine srbijanskih nogometnih klubova ističu protuhrvatska, četnička i velikosrpska obilježja na sportskim natjecanjima, pri čemu u tome sudjeluju i pojedinci koji su hrvatski državljani.
U malom dijelu populacije mlađih pripadnika srpske nacionalnosti zamijećeno je simpatiziranje velikosrpske i četničke ideologije i simbolike, osobito na društvenim mrežama, koje za sada ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali dovodi do narušavanja sigurnosne situacije na lokalnom nivou.
U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva.
U jednoj medijski eksponiranoj operaciji nastojalo se spriječiti procese istraživanja i procesuiranja ratnih zločina počinjenih za vrijeme okupacije dijelova hrvatskog teritorija tijekom Domovinskog rata, uhićenjem svjedoka i posljedičnim zastrašivanjem drugih mogućih svjedoka.
Korupcija je i dalje izražen društveni problem koji predstavlja prijetnju pravnom poretku Republike Hrvatske i povjerenju građana u demokratske institucije. Korupcija je problem kojeg prepoznaje i EU, a procjenjuje se da ekonomski gubitci uzrokovani korupcijom EU koštaju oko 120 milijardi eura godišnje, odnosno 1% BDP-a EU-a. SOA je, uz druga državna tijela, stalno aktivna u suzbijanju organiziranog kriminala na nacionalnoj razini, uz identificiranje članova organiziranih kriminalnih skupina i presijecanja njihovih aktivnosti.
Dio novca stečenog u kriminalnim radnjama kriminalne skupine nastoje uložiti u legalne poslove u Republici Hrvatskoj i tako ih „oprati“, pri čemu se posebno ističu pokušaji ulaganja u objekte i poslove u turizmu.
Organizirani kriminal predstavlja prijetnju sigurnosti građana, pravnom poretku, legalnom poslovanju i državnim institucijama. Na pojavu organiziranog kriminala u Republici Hrvatskoj bitno utječe hrvatski prometni i geopolitički položaj. Hrvatska se nalazi na području kroz koji prolaze krijumčarske rute između Europe i Azije, a geopolitički se nalazi na rubu prostora koji još nije uključen u europske integracije i gdje su državne institucije još uvijek nedovoljno snažne za suzbijanje ovako složenih oblika kriminala.
Primjerice, tzv. balkanska ruta tako je glavna ruta za dovoz heroina u Europu, a vrlo je bitna i za dopremu marihuane. Jedan od tri ogranka balkanske rute prolazi preko hrvatskog teritorija. O obujmu kriminala povezanog s opojnim drogama govori podatak EUROPOL-a da na opojne droge Europljani potroše najmanje 24 milijarde eura godišnje.
SOA sudjeluje u međunarodnim naporima za suzbijanje kriminala povezanog s opojnim drogama. Tako je, uz MUP, sudjelovala u policijskim akcijama presijecanja međunarodnih lanaca proizvodnje i distribucije velikih količina narkotika, prilikom kojih je zaplijenjeno nekoliko stotina kilograma narkotika i uhićen veći broj osoba.
Tijekom 2016. godine detektirano je najmanje 7 pokušaja državno sponzoriranih kibernetičkih napada na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske.
I Republika Hrvatska meta je pokušaja prikupljanja podataka u kibernetičkom prostoru. Pritom je namjera napadača dvojaka: prikupiti podatke o hrvatskim sigurnosnim, političkim, gospodarskim i drugim procesima te podatke euroatlantskih asocijacija kojih je Republika Hrvatska članica.
SOA aktivno sudjeluje u otkrivanju i suzbijanju državno sponzoriranih kibernetičkih napada, te je tijekom 2016. godine detektirano najmanje 7 pokušaja kibernetičkih napada te vrste na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske.
U suradnji s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj (DORH, MUP, VSOA) SOA prikuplja podatke i dokumentaciju u svrhu utvrđivanja krivaca, žrtava i okolnosti počinjenja ratnih zločina za vrijeme Domovinskog rata.
Posebni se napori ulažu u identificiranje osumnjičenika za počinjenje ratnih zločina, bilo da se radi o neposrednim izvršiteljima ili onima koji su osmislili ili naložili počinjenje zločina.
Republika Hrvatska još traga za 1952 osobe nestale tijekom Domovinskog rata, pa su od posebnog značaja aktivnosti SOA-ena utvrđivanju sudbine nestalih osoba, odnosno pronalaženja lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica i mjesta ukopa posmrtnih ostataka žrtava ratnih zločina.
SOA u koordinaciji s drugim nadležnim tijelima (Ministarstvo hrvatskih branitelja, MUP, VSOA) prikuplja podatke o mjestima i okolnostima ukopa posmrtnih ostataka osoba nestalih tijekom Domovinskog rata. I u 2016. godini SOA se posebno usmjerila na utvrđivanje lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica osoba nestalih u Domovinskom ratu, posebice na utvrđivanje lokacija masovnih grobnica na području Podunavlja. Pri tome bitnu ulogu ima suradnja SOA-e s građanima koji imaju saznanja o nestalim osobama i mogućim grobnicama. SOA takvim osobama jamči anonimnost i diskreciju.
Nakon migrantske krize došlo je do povećanja broja zahtjeva stranaca za međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj (azilom i supsidijarnom zaštitom).
SOA je u 2016. godini izvršila 73 511 provjera u postupcima rješavanja statusnih pitanja stranaca i državljanstava (izdavanje viza strancima za ulazak u RH ili tranzit kroz RH, dozvola za boravak, primitci i otpusti iz državljanstva, zahtjevi za međunarodnom zaštitom), što je oko 8000 više nego u 2015. godini, prenosi HRT.
