HEP je u bankrotu, priprema se tiha privatizacija HEP-a, HEP je nelikvidan, Europa će odbiti dokapitalizaciju HEP-a… Samo su neke od izjava političara Mosta Zvonimira Troskota koji se predstavlja kao ekonomski stručnjak.
Otkako je započela energetska kriza, Troskot je jedan od najglasnijih kritičara HEP-a, a u tom kritiziranju ne libi se koristiti već spomenuti teški arsenal – HEP je nelikvidan, HEP će bankrotirati, u HEP-u rade uhljebi, a vode ga osobe koje su tu došle po vezi, a sve će to na kraju završiti na način da ćemo HEP privatizirati.
Kada bi u Troskotovim kritikama doista bila i trunke istine, a Vlada RH malo manje stabilna, dogodilo bi se ono što se u ekonomiji naziva samoispunjavajuće proročanstvo. Troskot je svoje zloguke prognoze nizao točno u vrijeme kada su i HEP i Vlada RH bili pred najvećim izazovima. U vrijeme globalne krize bez presedana, kada je cijena električne energije na tržištima toliko divljala da je u Engleskoj u jednom trenutku koštalo više od jedne funte zagrijati čaj. U takvoj situaciji koju su „skrivili” vanjski faktori, udariti po najvrijednijoj hrvatskoj tvrtci, vrijeđati, tračati i omalovažavati trud tisuća zaposlenika HEP-a i svjesno, s pozicije „ekonomskog stručnjaka”, gurati kralježnicu hrvatske ekonomije u stečaj može samo netko tko ne želi dobro Hrvatskoj.
Da je ijedan zarez u Troskotovim brojnim izlaganjima bio točan, HEP bi danas, a od presedanske globalne covid krize prošlo je više od godinu i pol dana, doista bio u bankrotu. Ili bi se morao prodavati da ne završi u bankrotu. A da se HEP morao prodavati, isti taj Troskot bi poentirao: „Evo, već godinama vam govorim da je HEP leglo uhljeba. Bio sam u pravu!”
Posljedice te prodaje građani i industrija vidjeli bi vrlo brzo na svojim računima koji bi sasvim sigurno bili višestruko veći nego što su danas, a Hrvatska sasvim sigurno ne bi imala jednu od najuvjerljivijih stopa rasta BDP-a u post-covid vremena kada se, upravo zbog loše energetske politike, prehladilo čak i veliko njemačko gospodarstvo.
Čitavo vrijeme energetske krize, naime, Hrvatska je po cijeni električne energije i plina, za što su zaslužni HEP i Vlada RH, bila na samom dnu Europe. Hrvatski građani i poduzetnici imali su, dakle, najniže račune za plin i struju.
Bi li se to moglo dogoditi da HEP-om upravljaju uhljebi?
Da stvar bude bolja, odnosno još gora za ekonomskog stručnjaka Troskota, Moody’s je HEP-u ovih dana potvrdio kreditni rejting te usto povećao izglede sa stabilnih u pozitivne. HEP, baš kao i Hrvatska, nikada nije imao veći kreditni rejting, unatoč samoprozvanim stručnjacima koji zazivaju kaos.
N./I.K.
