Muškarci i žene najbliže su ravnopravnosti u Švedskoj, u Grčkoj su od nje najudaljeniji, a Hrvatska se među zemljama EU-a po tom pitanju nalazi na 24. mjestu, priopćio je u srijedu Europski institut za ravnopravnost spolova, istaknuvši kako EU bilježi napredak ali vrlo spor.
“Najbolja zemlja je Švedska s rezultatom od 82,6 bodova (od 100), a Grčka je pala na dno s 50 bodova. Nagrada za zemlju koja je ostvarila najveći napredak ide Italiji koja je napravila velik korak unaprijed i osvojila dodatnih 12,9 bodova čime je zauzela 14. mjesto na ljestvici”, naglašava institut u izvješću o ravnopravnosti spolova za 2017. godinu.
U Hrvatskoj indeks ravnopravnosti spolova iznosi 53,1 bod. Od nje su u EU-u lošiji Grčka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka.
U gornjem dijelu tablice, iza Švedske slijede Danska, Finska i Nizozemska.
Europski prosjek iznosi 66,2 boda.
Indeks ravnopravnosti spolova alat je kojim se mjeri napredak ravnopravnosti spolova u EU-u. Razvio ga je Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE). Indeks obuhvaća šest osnovnih područja: posao, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje te dva sporedna područja: nasilje nad ženama i neravnopravnosti koje se preklapaju. Indeksom se pruža veća vidljivost područja u kojima je potrebno poboljšanje i podržavaju tvorci politika u stvaranju učinkovitijih mjera za ravnopravnost spolova, pojašnjava institut.
Hrvatska bilježi dobar rezultat kada se radi o zdravlju (83,3 boda), novcu (69,9 bodova) i poslu (69,4 boda), a mnogo lošiji od toga kada se radi o moći (28,5 bodova).
Kategorija zdravlja mjeri zdravstveni status, zdravo življenje i pristup zdravstvenoj skrbi, kategorija posla u kojoj mjeri žene i muškarci mogu imati jednak pristup zapošljavanju i dobrim radnim uvjetima, a kategorija novca pristup financijskim resursima i jednakost plaća za oba spola.
Kada se radi o kategoriji moći gdje Hrvatska ima samo 28,5 bodova, institut naglašava da je upravo u tom području na razini EU-a postignut najveći napredak.
Domena moći mjeri ravnopravnost u području donošenja odluka na političkom ekonomskom i socijalnom planu. Tu se mjeri i broj žena u parlamentu, vladi i lokalnoj vlasti, u upravnim odborima velikih kompanija, kao i u području medija, istraživanja i sporta.
“Najveći napredak u ravnopravnosti spolova u proteklih 10 godina dogodio se upravo u području donošenja odluka, pogotovo u privatnom sektoru. To pokazuje da politički i javni pritisak mogu biti djelotvorni te da su dobro djelovali na uvođenje promjena u upravama privatnih društava. Iako je ravnopravnost spolova u području donošenja odluka porasla za gotovo 10 bodova u proteklom desetljeću i dosegla 48,5 bodova, u tom se području i dalje bilježi najniži rezultat. To uglavnom odražava nejednaku zastupljenost žena i muškaraca u politici i predstavlja nedostatak demokracije u upravljanju EU-a”, kaže EIGE.
Napredak postignut ali vrlo spor
Iako naglašava da je u posljednjih deset godina postignut određen napredak ipak je on vrlo spor, te je EU daleko od postizanja društva spolne ravnopravnosti.
“Idemo prema naprijed, ali ukupni napredak vrlo je spor. EU ima samo četiri boda više nego prije 10 godina, odnosno 66,2 od ukupno 100”, kaže se u priopćenju te organizacije.
“Daleko smo od postizanja društva spolne ravnopravnosti i sve zemlje u Europskoj uniji imaju još dosta toga što moraju poboljšati. U nekim područjima nejednakost je još veća nego prije 10 godina. Naš Indeks ravnopravnosti jasno pokazuje jesu li politike vlada usklađene s posebnim potrebama žena i muškaraca te jesu li djelotvorne ili ne”, rekla je Virginija Langbakk, ravnateljica EIGE-a.
Po Veri Jourovoj, povjerenici za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, u velikom broju životnih područja ne prevladava ravnopravnost koja ne znači, kako naglašava, da “žene moraju postati sličnije muškarcima”.
“Ravnopravnost znači stvaranje okružja u kojem oba spola mogu imati jednake mogućnosti i u potpunosti sudjelovati u društvenom, radnom i obiteljskom životu,” izjavila je Jourova.
Napredak je izostao u 12 zemalja s obzirom na to kako muškarci i žene provode svoje vrijeme, a među njima je i Hrvatska.
Tek svaki treći muškarac svakodnevno u EU kuha i obavlja kućanske poslove, dok je to slučaj gotovo sa svakom ženom (79 posto). U Hrvatskoj je ta situacija još gora – na svakodnevnoj bazi samo 11,9 muškaraca kuha i obavlja kućne poslove.
Isto tako, muškarci imaju više vremena za sportske i kulturne aktivnosti te odmor.
Hina
