Hrvatskoj treba više sezonaca nego ikad

Pixabay

Autor: Doria Mohorović

Pripreme za nadolazeću sezonu 2023. u punom su jeku, a jedan od najvećih izazova s kojim se suočava turistički sektor je pronalazak radnika. Po previđanjima turističkih stručnjaka, ove će se sezone, u odnosu na lani, potražnja za kadrom još i povećati.

Potvrđuje to i podatak da je na ovogodišnjem online Sajmu poslova u turizmu i sezoni Sezonac.hr oglašeno bilo više od 200 natječaja za zapošljavanje, koji su se većinom odnosili na sezonski angažman. Među 37 poslodavaca na Sajmu veliki broj radnika, a ponajviše recepcionare, sobare, kuhare, konobare, slastičare i prodavače, potražuju istarske turističke kompanije poput Valamara, Maistre i Aminessa.

Da će potraga za turističkim radnicima biti najveća do sada smatra i Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT). On predviđa da će turističkom sektoru biti potrebno 10 do 15 posto više radnika nego prošle godine. Osim što je korona pandemija sada već gotovo u potpunosti stvar prošlosti, u odnosu na prošlu godinu novosti su i Schengen te uvođenje eura, što će također vrlo poticajno djelovati na turizam.

– Hrvatska je lani izdala 32.000 radnih dozvola za zaposlenike iz trećih zemalja, a mislim da ćemo ove godine između 10 i 15 posto više od toga. Plus, trebat će nam naravno i 20 do 25.000 domaćih sezonaca. U cijeloj Hrvatskoj smo na 60-ak tisuća sezonskih radnika, od čega je jedna četvrtina u Istri, kaže Ostojić.

Gotovo sve Europske zemlje suočavaju se s gorućim problemom nedostatka radne snage, osobito u uslužnim djelatnostima, zbog čega se, u potrebi za dodatnim zapošljavanjima, okreću stranim radnicima. A iako se na uvoz radne snage uvelike oslanja i Hrvatska, Ostojić smatra da naša zemlja još uvijek nije do kraja iskoristila domaći radni potencijal.

– Uvoz stranih radnika je nešto što će nas definitivno pratiti narednih godina, ali možda još možemo kreirati sustav atraktivan za zapošljavanje domaćih ljudi koji žele raditi. Lani je za studente dignuta kvota oslobađanja od poreza na dohodak koji su plaćali njihovi roditelji na 24 tisuće kuna, što je sigurno za pozdraviti. Međutim, mislim da tu treba sustavniji pristup prema studentima, počevši od prezentacije na fakultetima, pa usudio bih se reći, u određenim dijelovima zemlje i prilagodba ispitnih rokova i predavanja. Jer, mislim da studenti žele raditi tijekom sezone. Kako se pokazalo i lani, oni su u turizmu, odnosno hospitality industriji, značajan dio radne snage. Slobodni su za rad u špici sezone kada je najveća potreba, imaju bazična znanja te poznaju strane jezike, kaže Ostojić, piše Novi list.