Dug u zdravstvu toliki je da ugrožava državni proračun. Milijarde se gomilaju iz godine u godinu, a niti jedan ministar do sada nije riješio problem. U problemima se koprca i Milan Kujundžić, ali bezidejnosti unatoč, veledrogerije još uvijek ne prijete neisporučivanjem lijekova.
Dug od 8 milijardi kuna u zdravstvu ogroman je problem, a svi iz tjedna u tjedan slušamo kako je cilj Vlade osigurati zdravstvo na razini EU.
“Vlada čini napore i glede racionalizacije spajanja nastojanja da se smanje troškovi te ukupnom proračunskom planiranju kako bi se sanirali dugovi koji su, istina je naslijeđeni, a neki istina i genenirani činjenicom da lijekovi ne postaju povoljniji, a da ni sofisticirani uređaji koji se koriste u zdravstvu ne postaju također jeftiniji”, rekao je premijer Plenković.
Od spomenutih vrtoglavih osam, 3 milijarde kuna otpada na dug prema veledrogerijama. Ipak, bolnice ne trebaju strahovati od moguće blokade distribucije lijekova.
“Dug kontinuirano nastaje proteklih 20 godina, znači situacija se ne mijenja, stalno imamo velika potraživanja od kliničkih i općih bolnica i to je danas rezultat svog tog neplaćanja kroz sve te godine. *Mi dokle god imamo lijekova na skladištu, mi ćemo lijekove isporučivati pacientima, to uopće nije sporno”, rekao je Jasminko Herceg, predsjednik udruge veledrogerija.
Iako još ne prijete obustavom lijekova, od ministra zdravstva ne dolaze riječi utjehe.
“Da je to moguće, i pametniji prije mene su bili ministri i vodili Vlade,oni bi našli riješenje, dakle rješenja nema ako hoćemo sačuvati dostupnost i kvalitetu s ovom količinom novca mi možemo osvariti određene male uštede, međutim sve ne možemo s ovom količinom novca platiti što bi htjeli”, rekao je Milan Kujundžić, ministar zdravlja.
Dug u zdravstvu u konačnici će netko morati platiti. Hoće li se to opet prelomiti preko leđa građana?
“Ne mislimo u ovome trenutku povećavati dopunsko osiguranje”, rekao je ministar.
Postoje različiti scenariji za saniranje duga no sve ostaje na pukom teoretiziranju. Osim duga, zdravstvo je opterećeno i cijelim nizom drugih problema. Liječnici masovno odlaze, između ostalog i zbog problema s birokracijom – primjerice, u ovom trenutku Hrvatska nema pravilnik o specijalizacijama.
“To treba riješiti kao što je riješeno u svim državama razvijenog svijeta, politika po tom pitanju se treba promijeniti. Mi smo trenutno u fazi spriječavanja odlaska liječnika iz sustava, mi moramo pronaći stimulativne mjere da bismo zadržali liječnike”, rekao je Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Vremena za sanaciju je malo jer je iz Hrvatske već otišlo i nije se vratilo 560 liječnika, a 1400 ih je prikupilo dokumentaciju za odlazak. Ostaju nam samo dugovi za platiti i sve manje liječnika koji će nas liječiti.
