Povodom obilježavanja 80. obljetnice najveće operacije iskrcavanja vojske u povijesti ratovanja, poznate kao „Dan D“, koja se održala 6. lipnja 2024. godine na vojnom groblju iz Drugog svjetskog rata (Normandy American Cemetery) u mjestu Colleville-sur-Mer i na jednoj od poznatih ratnih plaža u Normandiji (Omaha), uz nazočnost predsjednika SAD-a Joa Bidena i ostalih visokih dužnosnika država čiji su vojnici bili sudionici tog događaja, tristotinjak padobranaca je uskočilo u povijesne ratne zone iz obnovljenih aviona Dakote, koji su po drugi put nakon Drugog svjetskog rata ponovno poletjeli iz britanske ratne zračne luke Duxford i na taj način službeno otvorili obilježavanje 80. obljetnice bitke za Normandiju ili Operacije „Overlord“.
Samo iskrcavanje savezničkih postrojbi u Normandiji bilo je podijeljeno u dvije faze: prva je uključivala padobransko iskrcavanje gotovo 24 000 američkih, britanskih i kanadskih vojnika odmah iza ponoći, dok je druga podrazumijevala amfibijsko iskrcavanje oko 130 000 savezničkih vojnika oko 6:30 sati ujutro po lokalnom vremenu, a sveukupno 156 000 vojnika do kraja dana. Cilj je bio uspostaviti i osigurati priobalni pojas na svakoj od pet ciljanih plaža kao prethodnicu od ukupno 850.000 savezničkih vojnika koliko će ih se na tom području iskrcati do kraja mjeseca. Samo iskrcavanje izvedeno je na 80 kilometara širokome obalnom pojasu, koji su saveznički vojni stratezi i planeri podijelili na pet područja, odnosno plaža: Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword. Dvije najzapadnije plaže, Utah i Omaha, bile su područje na kojem su se iskrcale američke postrojbe. Dok je na plaži Utah otpor njemačkih postrojbi bio vrlo slab i samo iskrcavanje 23 500 američkih vojnika prošlo je mnogo lakše od svih ostalih, uz samo 200 mrtvih na plaži, Omaha iskrcavanje je proteklo puno teže uz deseterostruko veće gubitke, od 43 500 američkih vojnika prilikom iskrcavanja poginulo je i nestalo oko 3 000 vojnika.
Kako se u sklopu postrojbi američke vojske, 4. pješačke divizije (VII. američkog korpusa), 1. i 29. pješačke divizije (V. američkog korpusa) te 82. i 101. padobranske divizije koje su se iskrcale na ove dvije plaže, nalazilo dosta američkih vojnika hrvatskog porijekla, hrvatska delegacija sastavljena od invalida i ratnih veterana iz Domovinskog rata, predstavnika HVIDR-e NZI-NZZ, 153. brigade HV-a, IPA-e SMŽ i oldtimer klub Turopolje, shodno protokolu sudjelovala je u obilježavanju 80. obljetnice „Dana D“. Dan prije same proslave, 5. lipnja 2024., hrvatska delegacija ratnih veterana iz Domovinskog rata obišla je američko groblje i spomen-obilježje (Normandy American Cemetery) u mjestu Colleville-sur-Mer koje se prostire na površini od 172.5 hektara na kojem je sahranjeno 9.380 poginulih i 1.557 nestalih američkih vojnika. Hrvatska delegacija položila je hrvatske zastavice na sve za sada identificirane grobove američkih vojnika hrvatskog porijekla poginulih u iskrcavanju na Normandiju na plaži Omaha. Točan broj poginulih američkih vojnika hrvatskog porijekla koji je sudjelovao u ovoj savezničkoj invaziji na Europu još uvijek nije poznat iako postoje određeni dokumenti i zapisi Hrvatske bratske zajednice Amerike, cca. 308 poginulih i 25 nestalih. Sama identifikacija trenutačno se radi na osnovu postojećih zapisa, određenih dostupnih dokumenata Hrvatske bratske zajednice iz Amerike za period 1941.-1945., koja je vodila evidenciju o više od 15.000 unovačenih Hrvata u razne rodove američke vojske koji su sudjelovali u II. svjetskom ratu u Europi, crkvenih knjiga i arhivske građe u RH, kao i zatraženih dostupnih personalnih osobnika američkih vojnika hrvatskog porijekla iz arhive američke vojske putem američke agencije za pronalaženje ratnih zarobljenika, nestalih u akciji (American Battle Monuments Commission) koja ima potpisani Memorandum o suglasnosti u provođenju postupaka istraživanja, pronalaženja i prijenosa posmrtnih ostataka osoblja SAD-a nestalih na području RH tijekom II. svjetskog rata s Ministarstvom hrvatskih branitelja.
Ako uzmemo u obzir sve ono što je napisano u američkoj povijesti o tome da je „Dan D“ i invazija na Francusku, u određenom trenutku zbog velikih gubitaka na plaži Omaha i samog razmišljanja generala Bradleya, trebala biti otkazana, ali je zbog hrabrosti i vodstva satnika Normana Cote (u određenim arhivskim spisima koji su predmet istraživanja stoji da mu je majka porijeklom iz Kraljevine Jugoslavije, otoka Brača), koji je tada kao najviši preživjeli časnik na plaži Omaha (kraj rata dočekao je u činu general-bojnika i sa svojom postrojbom prvi ušao službeno u Pariz), reorganizirao ostatke savezničke vojske i akciju iskrcavanja na plaži Omaha uspješno proveo do kraja.
Shodno navedenom, možemo biti više nego ponosni na sve do sada identificirane preživjele, umrle američke vojnike hrvatskog porijekla Edwarda Cavlovica, Francha Bilicha, Augusta Augiea, Tonia Mardesicha, Walta Mainericha, Michaela Paulsona, kao i poginule Johna Pavlicha, Johana Kotulicha, Marina Bakicu, Nikolu Feretica, Johana Duicha, Wilfodra Mesica, Milesa Pavlovicha, Nika G. Rukavinu, Johana A. Barica i mnoge druge za sada neidentificirane američke vojnike hrvatskog porijekla koji se trenutačno istražuju. Oni su svoje živote ostavili zajedno s 10.000 drugih savezničkih vojnika na plažama Normandije i Francuske. Uzimajući u obzir da su svojim znanjem i požrtvovnošću ostavili neizbrisiv trag u povijesti II. svjetskog rata i samoj bitci za Normandiju, nadamo se da će hrvatske institucije, kao i povjesničari zaduženi za II. svjetski rat, posvetiti više pažnje izučavanju ovog dijela vojne povijesti koji bi mogao ispraviti određene nepravde kada je u pitanju Republika Hrvatska i sam odnos prema II. svjetskom ratu. Kao što su i ratni veterani Domovinskog rata odali počast poginulim američkim vojnicima hrvatskog porijekla, naša je namjera da ovim putem još jednom odamo počast svim poginulim američkim vojnicima hrvatskog porijekla, što u konačnici ima za cilj međunarodno predstavljanje Republike Hrvatske u sklopu provođenja sličnih projekata od interesa svih članica EU. Ovim putem predstavnici HVIDR-e NZI-NZZ posebno se zahvaljuju HEP-u kao nacionalnoj tvrtki stoljetne tradicije, koja je pokazala veliki senzibilitet kada su u pitanju projekti hrvatskih branitelja, HRVI i odavanje počasti i pijeteta svim poginulim hrvatskim vojnicima, u ovom slučaju poginulim američkim vojnicima hrvatskog porijekla prilikom iskrcavanja u Normandiji, Operacije „Overlord“ ili svima poznatog kao Dan D.
“U sklopu ovogodišnje 80. obljetnice proslave Operacije ‘Overlord’ ili ‘Dana D’, za razliku od 75. godišnjice, pomalo smo tužni jer nekolicina preživjelih veterana, sudionika iskrcavanja u Normandiji koji su s nama sudjelovali na toj proslavi, je preminula, a za sada jedini živući zbog bolesti nije mogao nazočiti ni ovogodišnjoj proslavi. Iako smo ovim projektom počeli prije pet godina, tek smo do sada u sklopu postojećeg popisa identificirali 340 poginulih američkih vojnika hrvatskog porijekla na tri groblja, jer sam postupak iziskuje dosta vremena i sati istraživanja razne arhivske građe. Stoga će se u ovih par dana odati počast samo onima sahranjenim na Normandy American Cemetery u Colleville-sur-Mer, kao i na Lorraine American Cemetery and Memorial u Saint-Avold i Epinal American Cemetery u Dionize. Treba posebno napomenuti da se trenutačno radi na postupku identifikacije na još 23 američka groblja iz II. svjetskog rata, jer ih sveukupno ima 25 na cijelom području Francuske. Osim navedenih američkih groblja, ono što je još ostalo za istražiti su engleska groblja na području Francuske, poglavito kada su u pitanju postrojbe iz Kanade i Australije, na kojima se u sklopu popisa poginulih nalazi određeni broj kanadskih i australskih vojnika hrvatskog porijekla. Ono na što smo posebno bili ponosni u sklopu proslave 80. godišnjice obilježavanja Dana D je stavljanje hrvatskih zastavica do američkih i francuskih ispred spomenika svakog poginulog američkog vojnika hrvatskog porijekla i hrvatske zastavice zašivene uz američku povijesnu odoru koju smo nosili za vrijeme samog obilježavanja obljetnice, kao i postavljanje hrvatskih zastava na povijesna vozila iz tog perioda koja su dovezena iz Hrvatske i sudjelovala su na mimohodu vojnih vozila vezano uz obilježavanje 80. godišnjice Dana D. Nadam se da ćemo uz pomoć hrvatskih državnih institucija i povjesničara koji se bave izučavanjem II. svjetskog rata, kao i otvaranjem određenih arhiva u Americi, Kanadi, Australiji i samoj Europi, u narednom periodu podrobnije istražiti ovaj dio ‘izostavljene’ hrvatske vojne povijesti i još jednom odati počast svim Hrvatima koji su u ovom slučaju kao američki, kanadski i australski vojnici svojim znanjem i hrabrošću prenosili slavu hrvatskog vojnika,” kazao je Valentino Rajković, predsjednik HVIDR-e NZI-NZZ i pukovnik u miru.
