Koje droge stvaraju najveću ovisnost? Pitanje je naizgled jednostavno, ali odgovor ovisi o tome koga pitate, piše i100.
Stvar je u tome da se potencijal ovisnosti nejke droge može mjeriti po količini štete koju nanosi, njenoj uličnoj cijeni, koliko djeluje na dopaminski sustav u mozgu, koliki užitak ljudi dobijaju njenom konzumacijom, koliko je teško ‘skinuti se’ s nje, te koliko lako osoba uopće postane ovisna.
S obzirom na raznolikost mišljenja o ovisnosti, jedan način za rangiranje droga je sazivanje panela stručnjaka. A jedan takav je održan 2007., i doveo je do zanimljivih otkrića.
1. Heroin
Stručnjaci su odredili heroin kao drogu koja stvara najveću ovisnost, dajući joj tri boda od moguća tri. Heroin je opijat koji dovodi do 200 posto rasta nivoa dopamina u mozgu kod eksperimentalnih životinja. Osim što je bez sumnje droga koja najviše izaziva ovisnost, heroin je i opasan, jer je smrtonosna doza samo pet puta viša od one koja diže raspoloženje.
Heroin je označen i kao druga najštetnija droga u smislu štete kako po korisnika, tako i po društvo u cjelini.
2. Kokain
Kokain direktno preuzima od mozga korištenje dopamina kako bi slao poruke od jednog neurona do drugog. U stvari, kokain spriječava neurone da isključe signal koji je stvorio dopamin, posljedica čega je abnormalna aktivacija središta za nagrade u mozgu. U eksperimentima na životinjama, kokain je prouzročio da količine dopamina skoče više nego tri puta od normalne količine. Procjenjuje se da između 14 i 20 milijuna ljudi širom svijeta uzima kokain, te da tržište ove droge vrijedi oko 75 milijardi dolara.
Crack kokain su stručnjaci označili kao treću najštetniju drogu, dok je kokain u prahu peta najštetnija. Oko 21% ljudi koji probaju kokain postati će ovisni o njemu u nekom trenutku svoga života. Kokain je sličan drugim adiktivnim stimulantima, poput metamfetamina, i amfetamina.
3. Nikotin
Nikotin je glavni adiktivni sastojak duhana. Kada osoba puši cigaretu, nikotin se brzo apsorbira u plućima te šalje u mozak. Panel stručnjaka označio je nikotin (duhan) kao treću najadiktivniju supstancu.
Više od dvije trećine amerikanaca koji su pokušali pušiti postali su ovisni tijekom svog života. Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je 2002. kako postoji preko milijardu pušača te da će duhan ubijati preko 8 milijuna ljudi godišnje do 2030. Laboratorijske su životinje dovoljno pametne da ne puše. No štakori će pritisnuti gumb kako bi primili nikotin direktno u krvotik, što rezultira rastom nivoa dopamina za oko 25 do 40 posto. U Hrvatskoj puši oko 28 posto stanovništva.
4. Barbiturati
Barbiturati, znani i kao plavi metci, gorile, i ružičaste dame, su klasa droga koje su se prvotno koristile za tretiranje tjeskobnosti i poticanje na san. Djeluju na kemijsku signalizaciju u mozgu, te tako isključuju razna područja mozga. U manjim dozama barbiturati mogu prouzročiti euforiju, no u većim mogu biti smrtonosni jer spriječavaju disanje.
Ovisnost o barbituratima bila je česta kada su se razni lijekovi mogli nabavljati bez recepta, no to se dramatično promijenilo uvođenjem novih lijekova, koji ne sadrže ovu supstancu. Ovo naglašava ulogu koju u ovisnosti igra kontekst, ako se droga koja stvara ovisnost ne može lako nabaviti, onda ne može ni načiniti previše štete. Panel je ocijenio barbiturate kao četvrtu najadiktivniju supstancu.
5. Alkohol
Iako je legalan za punoljetne osobe u većini zemalja svijeta, alkohol je na panelu stručnjaka dobio 1.9 od 3 boda. Alkohol djeluje na mozak na više načina, no u laboratorijskim eksperimentima na životinjama dizao je količinu dopamina u mozgu za 40 do čak 360%. Što bi životinja više piola, to bi dopamin više rastao.
Kod oko 22% ljudi koji probaju alkohol razvit će se ovisnost. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je dvije milijarde ljudi konzumiralo alkohol 2002. godine, a preko 3 milijuna je umrlo 2012. zbog štete koju je organizmu nanio alkohol. Stručnjaci su alkohol proglasili najštetnijom drogom.
