Kisela, masna ili neutralna hrana koja se pakira u neodgovarajuću ambalažu može izazvati ‘migracije’ štetnih sastojaka na hranu. Ne zadržavajte plastičnu ambalažu jer je ona namijenjena jednokratnoj upotrebi.
Plastična ambalaža koja se koristi za pakiranje namirnica i pića koja konzumiramo u određenim u uvjetima može biti štetna za čovjekovo zdravlje, no ta se ambalaža redovito testira i rizik od toga da smo ozbiljno izloženi štetnom utjecaju spojeva iz plastike je minimalan, kaže dr.sc. Nino Dimitrov, inženjer kemijske tehnologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Dodaje da se u HZJZ ambalaža za neposredan dodir s hranom dnevno ispituje više od 40 godina, u skladu s pravilima EU koja se redovito nadopunjavaju te da, ako se poštuju pravila dobre proizvođačke prakse, odnosno važeća zakonska ograničenja u proizvodnji plastične ambalaže, te ako postoji kontrola i sljedivost u proizvodnji, zdravstveni rizik za potrošača je – minimalan.
Oprez zbog pogreške
Oprez je ipak potreban zbog moguće pogreške u tehnološkom postupku proizvodnje, zbog pogrešnog odabira pojedine vrste plastike za pakiranje pojedine vrste hrane, neadekvatnog rukovanja plastičnom ambalažom (primjerice zbog moguće izloženosti visokim temperaturama) te neispunjavanja funkcije ambalaže na pravi način. U tim slučajevima određeni spojevi iz ambalaže mogu prijeći na hranu, odnosno migrirati i, ako smo im izloženi dugoročno, mogu biti štetni.
“Na migraciju iz plastične ambalaže u hranu ovisi niz faktora, kao što su: sastav, količina i pokretljivost tvari u plastici, temperatura i vrijeme neposrednog dodira ambalaže sa sadržajem (hranom), ali i vrsta hrane. Tako, primjerice, pogrešan odabir vrste hrane – kisela, masna ili neutralna – koja se pakira u različite vrste plastične ambalaže može izazvati migracije štetnih spojeva iz ambalaže u hranu, ali i iz hrane u ambalažu, uslijed čega može doći do promjene kvalitete hrane te gubitka okusa i miris”, pojašnjava Dimitrov.
Općenito, kako bi se umanjila mogućnost migracije štetnih spojeva na hranu potrebno je dobro proučiti deklaraciju o proizvodu koja propisuje uvjete čuvanja hrane, odnosno pića i način rukovanja, kako bi se dobila informacija o namjeni ambalaže.
Bitno je i rukovanje
No ako je zdravstveno ispravna, ni jednu vrstu ambalaže nije potrebno izbjegavati, odgovara dr. Nino Dimitrov na pitanje koliko su sigurne plastične kadice omotane plastičnom folijom u kojima kupujemo namirnice ili gotove obroke.
“Hrana koja je pakirana u plastičnu ambalažu za jednokratnu uporabu je u vrlo kratkom vremenskom roku u neposrednom dodiru s ambalažom, tako da je mogućnost migracija štetnih spojeva mala. Nadalje, takva hrana se dalje priprema za konzumaciju termičkom obradom ili se guli, tako da i to umanjuje mogućnost migracija”, kaže Dimitrov.
Pritom treba imati na umu da ni jednu vrstu ambalaže nije preporučljivo koristiti za drugu namjenu osim predviđene.
Ponovno punjenje boca je ograničeno
Postoji ambalaža za duboko zamrzavanje koju je proizvođač ispitao za tu namjenu i sigurnije je koristiti te posudice, ističe dr. Nino Dimitrov.
To je i jedan od razloga zbog kojih je i pranje i ponovno punjenje plastičnih boca, kao jedan od načina njihova recikliranja, ograničeno na određeni broj ciklusa kako bi se izbjegle promjene fizikalno-kemijskih svojstava ambalaže i mogućnost da sadržaj bude izložen promjenama.
Bez nasjedanja na te priče: PET, PP ili PE-HD nije šifra za opasnost
Oznake na ambalaži odnose se na vrstu plastike. PET označava poli(etilen-tereftalat), PP – polipropilen, PE-HD – polietilen visoke gustoće, PVC – poli(vinil-klorid), PS – polistiren. Uz to, ima kratice za recikliranje i povrat ambalaže.
Navedene oznake regulirane su i čine sastavni dio Priloga VI Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži NN 88/2015, ističe dr. Dimitrov.
Ne perite i ne koristite istu bocu dva puta
Plastične kutijice u kojima ste donijeli hranu iz trgovine ili čašice od jogurta, sladoleda i slično najčešće su samo jednokratna ambalaža te ih nikako ne bismo nakon upotrebe trebali prati i čuvati za pohranu drugih namirnica u zamrzivaču ili hladnjaku, nego baciti u smeće.
Iako je pri nižim temperaturama mogućnost migracije različitih spojeva iz ambalaže u hranu umanjena, između ostalog, korištenjem deterdženata i abrazivnih spužvi za pranje ambalažu možete lako oštetiti i tako povećati rizik od migracija u hranu.
Spojevi mogu migrirati na namirnice
Najpoznatiji polimerni dodaci plastičnoj ambalaži su ftalati, a od monomera bisfenol A (BPA). Izloženost potrošača riziku od specifične migracije ftalata i BPA iz plastične ambalaže minimalna je jer se plastična ambalaža redovito kontrolira, a ovisi i o njihovoj primjeni (omekšavala, monomeri, agensi).
Ambalaža je sklona ‘habanju’ pa pripazite
Imajte na umu da je boca u kojoj ste kupili vodu ili sok kod transporta ili skladištenja mogla biti izložena različitim vanjskim faktorima koji mogu dovesti do ‘habanja’ materijala te može doći do migracije u vodu ili hranu koja je u njima, piše 24 sata.
