Od stotinu pušača u Hrvatskoj, njih 67 koristi ilegalni duhan, a glavni razlog su povoljnije cijene švercanog duhana, rečeno je na konferenciji “Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima – što nam donosi Schengen”, u organizaciji Carinske uprave i Hrvatske udruge poslodavaca.
Voditelj istraživanja IPSOS-a o tržištu duhanskih proizvoda u Hrvatskoj i Sloveniji Davor Tolić, rekao je da se to istraživanje kontinuirano provodi tri godine te da je u najnovijem u Hrvatskoj anketirano 3.100 ljudi iz 1.300 kućanstava.
Istraživanje je pokazalo da 7,5 posto stanovništva ili 237.600 ljudi kod nas, puši rezani duhan. Većina ih dolazi iz Slavonije, centralne Hrvatske – Korduna, Banovine i Like, a radi se većinom o ljudima starije životne dobi, od 45 do 65 godina. Znatni dio odnosi se na neoporezovani, dakle ilegalni rezani duhan.
“Od sto pušača u Hrvatskoj 67 koristi ilegalni duhan, a u Sloveniji samo 24. Legalni dio je zanemariv u Hrvatskoj, dakle 33 posto, a korisnici legalnog dijela su mlađi ljudi”, rekao je Tolić.
Istraživanje je pokazalo da neoporezovani duhan 49 posto onih koji ga puše kupuje jednom mjesečno, a najviše se kupuju vrećice od pola kilograma.
Ilegalni duhan znatno jeftiniji
Tolić je kazao i kako je znatna razlika u cijeni oporezovanog u odnosu na ilegalni duhan: gram legalnoga stoji oko 1,5 kuna, a ilegalnog 20 lipa. Nadalje, većina ispitanika u Hrvatskoj ilegalni rezani duhan kupuje preko poznanika, njih 40 posto, 30 posto kupuje na tržnicama, desetak posto u BiH te u ostalim državama.
Ljudi kupuju ilegalni rezani duhan ponajprije zbog cijene, to je kao razlog navelo 92 posto ispitanika. Zbog okusa ga kupuje 23 posto, a 20 posto zbog dijeljenja s članovima obitelji.
Čak 46 posto anketiranih, pokazalo je istraživanje, promijenilo bi navike i počelo kupovati legalni duhan da se snize cijene. S druge strane, 31 posto ispitanih odgovorilo je kako ih ništa ne bi nagnalo da prestanu kupovati ilegalni duhan, iako se radi o proizvodima slabije kakvoće, koji nerijetko nisu propisno skladišteni.
“Kad prikažemo ove rezultate na ukupnoj količini, 75 posto ukupne količine rezanog duhana u Hrvatskoj praktični otpada na neoporezovani dio, radi se o nekih 850 do 900 tona, a s druge strane oporezovani dio je zanemariv – 25 posto ili oko 280 tona”, rekao je Tolić.
Schengen može biti poticaj za krijumčarenje
Odgovarajući uz pitanje što nam po pitanju ilegalne trgovine duhanskim proizvodima donosi ulazak u Schengen, ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović naglasio je da za one koji posluju izvan zone zakonitosti pridruživanje Schengenu može biti psihološki poticaj za ulazak u daljnje akcije krijumčarenja.
“Danas preko 50 posto operativnih kapaciteta koristimo upravo za suzbijanje krijumčarenja duhana i duhanskih prerađevina”, rekao je Demirović, koji ne očekuje nikakve negativne posljedice oko te problematike ulaskom u schengenski prostor. Tvrdi kako se ništa negativnog neće dogoditi, već samo pozitivni učinak za gospodarstvo.
S druge strane, što se tiče nadzora unutrašnjih granica, istaknuo je kako su odavno postavljene kompenzacijske mjere, te da je regulatorni okvir dostatan za suzbijanje krijumčarenja.
Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber također ističe da će ulazak u Schengen imati pozitivan učinak na trgovinu, turizam i tržište radne snage, brži protok roba, usluga i ljudi.
Istaknula je da Hrvatska u borbi protiv nelegalnog tržišta duhanskim proizvodima ostvaruje napredak, no kako je taj problem i dalje prisutan.
Hrvatska se, tvrdi, po tom pitanju nerijetko uzima kao model za druge članice EU-a. Naglasila je da ilegalna trgovina duhanom širi kanale prodaje na web stranice i društvene mreže, ali i da država treba paziti na velike skokove u cijeni duhanskih proizvoda, jer graničimo s državama koje imaju puno niže cijene pa bi velika poskupljenja značili i veliki poticaj ilegalnom tržištu.
Najavljeno je, naime, da Europska komisija namjerava značajno povećati minimalne trošarine na duhanske proizvode.
