Profesorica Pravnog fakulteta i kandidatkinja predsjednika Zorana Milanovića za čelnicu Vrhovnog suda, Zlata Đurđević, izjavila je da je, suprotno tvrdnjama dijela medija i saborskih zastupnika, bila protiv tzv. Lex Perković, ali i da s Milanovićem nije imala službene ili privatne kontakte.
Đurđević je u srijedu priopćila kako smatra potrebnim javno osporiti izjave saborskih zastupnika i novinara kojima se unaprijed odbija mogućnost da bude izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda jer se temelje na neistinitim i neutemeljenim tvrdnjama koje, ocijenila je, narušavaju njezin kredibilitet i neovisnost.
Đurđević je istaknula da je prema Ustavu postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda, kao i glavnog državnog odvjetnika, bitno različit od postupka izbora sudaca Ustavnog suda i međunarodnih sudova u tome što se ne radi samo o izboru od strane političkog tijela – Sabora ili vlade, već postoji i ustavom određeni politički predlagatelj – predsjednik RH i vlada.
Izbor i prijedlog za čelnika Vrhovnog suda je politička odluka, precizirala je Đurđević, dodajući kako je bitno da ne postoje tajni dogovori između kandidata i ustavom ovlaštenog predlagatelja ili parlamentarne većine o kojima javnost i druge osobe koje se žele javiti na poziv ne znaju.
Tajni dogovori dovode u pitanje samostalnost i neovisnost kandidata
”Tajni dogovori dovode u pitanje samostalnost i neovisnost kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i glavnog državnog odvjetnika u odnosu na izvršnu i zakonodavnu vlast što je temeljena osobna pretpostavka za obnašanje ovih visokih pravosudnih dužnosti”, ocijenila je.
Đurđević je podsjetila da se početkom prosinca 2020. javila na natječaj za izbor kandidata RH za sutkinju pri Europskom sudu za ljudske prava i da je vlada donijela odluku da je izabrana kao pričuvna kandidatkinja za sutkinju na tom sudu.
”S obzirom da sam se javila na natječaj za europskog suca, nisam se javila na javni poziv za Vrhovni sud koji je bio objavljen 13. siječnja 2021. Nakon što je završen javni poziv, predsjednik RH je objavio da neće predložiti niti jednog kandidata koji se javio na poziv te me je početkom ožujka pozvao na sastanak i ponudio mi da budem predložena za predsjednicu Vrhovnog suda što sam prihvatila”, kazala je Đurđević.
Istaknula je i kako smatra da je suprotno njezinom profesionalnom integritetu nastojanje da obavlja sudbenu dužnost na međunarodnim sudovima i da istovremeno odbije prijedlog za obnašanje te iste dužnosti kada se radi o najvišem sudu Republike Hrvatske.
Đurđević je kazala kako je pristala sudjelovati u daljnjoj proceduri izbora predsjednika Vrhovnog suda sukladno Ustavu i zakonu te da s obvezala odraditi četverogodišnji mandat. Dodala je da je po objavi predsjednika RH odmah istaknula da će se javiti na javni poziv, a da je pitanje hoće li poštivati odluke Ustavnog suda smatrala neozbiljnim.
”Stoga sam se u dosadašnjem postupku strogo držala Ustava i zakona, a svatko od Ustavom ovlaštenih nadležnih državnih tijela vlasti odgovara za svoje postupke i riječi. Nejasno je tumačenje da bi nejavljanje na prvi poziv bio diskvalifikatoran za daljnje natječaje. Time bi svi potencijalni kandidati drugog kruga, a koji se, kao niti ja, nisu javili na prvi poziv bili okvalificirani kao kršitelji zakona”, ocijenila je.
Komentirajući tvrdnju dijela medija da je bila za tzv. Lex Perković, Đurđević je naglasila da pretraživanjem temeljnih pojmova na internetu ”jasno pokazuje da se radi o neistini”.
”Istina je bila upravo suprotna jer sam prva iz akademske zajednice istupila i u pisanom priopćenju upozorila na nedostatke u postupku donošenja, kao i sadržaju zakona koju je integralno prenio dio medija”, nadodala je.
Osvrćući se na tvrdnje dijela medija o njezinoj povezanosti s predsjednikom Milanovićem, Đurđević je istaknula da s njim nikada ranije nije imala bilo kakve službene, profesionalne ili privatne kontakte ili susrete.
Raspisan novi natječaj s rokom od 30 dana
Državno sudbeno vijeće u (DSV) u srijedu je raspisalo novi javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, s rokom prijave od 30 dana. Predsjednik Zoran Milanović izvijestio je prošloga tjedna DSV da neće predložiti ni jednog od prijavljenih kandidata s ranijeg natječaja te zatražio žurno ponavljanje javnog poziva za predsjednika Vrhovnog suda.
U dopisu DSV-u stoji da Milanović „nema namjeru ni na koji način utjecati na Ustavom i zakonom određenu nadležnost” DSV-a već želi, u „neurednoj i kaotičnoj situaciji stvorenoj izmjenama Zakona o sudovima, doprinijeti što boljem i učinkovitijem funkcioniranju sudbene vlasti te omogućiti funkcioniranje Državnog izbornog povjerenstva nakon isteka mandata sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda”.
Na prvi javni poziv DSV-a javio se aktualni predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, kojemu mandat prestaje u srpnju te odvjetnici Šime Savić i Lidija Horvat koja je u međuvremenu povukla kandidaturu.
Ustrajući da je predlaganje kandidata njegovo ustavno pravo Milanović je Saboru za predsjednicu Vrhovnog suda već predložio Zlatu Đurđević, no predsjednik Sabora Gordan Jandroković taj je prijedlog odbio uvrstiti u saborsku proceduru kao nezakonit. Milanović je tvrdio da će se saborski zastupnici ipak morati očitovati o njegovoj kandidatkinji.
Ustavni sud potom je, prošlog utorka zaključio da predsjednik može predložiti samo kandidata koji je prošao javni poziv DSV-a, a tvrde da se time ne ograničava ustavno pravo da predsjednik države predlaže, a Hrvatski sabor bira predsjednika Vrhovnog suda.
Premijer Andrej Plenković dan kasnije je kazao da je Đurđević, iako je profesorica kaznenog procesnog prava, pristala biti dio protuzakonite procedure te da ne može voditi najviše pravosudno tijelo. Prema najavama u Saboru je ne bi podržali ni zastupnici desnice iz oporbenih redova.
