Država je ugostiteljima za plaće dosad uplatila 1,8 milijardi kuna, ugostitelji mjesečno gube 650 milijuna kuna, a vlada im nadoknadi 130 milijuna kuna plus režije, piše u petak Večernji list.
Razvijene zemlje nadoknadile su građanima 70 posto gubitaka u dohotku, zemlje u razvoju 20 posto, a najsiromašnije samo 10 posto. Hrvatska se nalazi u sredini, a glavni oblik izravne financijske pomoći kod nas su potpore za isplatu plaća, navodi dnevnik.
One su u Hrvatskoj ograničene na iznos od 4000 kuna, a uz njih znatniji financijski ustupak bio je i otpis javnih davanja tvrtkama kojima je zabranjen rad ili su imale osjetan pad prihoda.
Financijski su poticaji i garancije koje su davale razvijene zemlje golemi i u pojedinim zemljama dosežu i do 40 posto godišnjeg BDP-a. Veći dio išao je preko garancija i povoljnih kreditnih linija, a manji je dio izravna financijska pomoć koja je, primjerice, u Njemačkoj bila oko deset posto godišnjeg budžeta te bogate države. Njihove kreditne linije i garancijske sheme preskočile su trećinu godišnjeg dohotka.
Izravna financijska pomoć hrvatske države bila je lani oko pet posto hrvatskog BDP-a, dok je neizravna, mjerena kreditnim linijama i ostalim oblicima bila znatno veća. Usprkos obilnoj financijskoj pomoći, zapadnom se Europom iz dana u dan šire prosvjedi protiv ograničenja koja se najvećim dijelom tiču uslužnog sektora.
Hrvatski ugostitelji i općenito turistička branša mjesečno ostvaruju tek 30 posto ranijih prihoda, odnosno na mjesec gube oko 650 milijuna kuna u odnosu na lanjski promet, s tim što im država za plaće zaposlenih sad mjesečno nadoknadi oko 130 milijuna kuna.
Ukupno, otkad je počela pandemija, kafići, restorani, hoteli i prateći sektor u RH dobili su za plaće zaposlenih radnika 1,772 milijarde kuna. Povrh toga dio novca dobit će nazad i za režijske troškove, procjena je oko 150 milijuna za tri mjeseca, no preciznih podataka još nema.
Zasad je ugostiteljstvo najpogođenija djelatnost, no minuse zbrajaju i vlasnici teretana, sportski klubovi, glazbenici, kulturne ustanove.
Zemlje koje imaju znatniji udio turističkih i inih usluga u svojoj ekonomiji platile su veću cijenu padom BDP-a kao što su Austrija, Španjolska, Francuska, dok ekonomije s jakim industrijama prolaze lakše, donosi Večernji list.
