U Hrvatskoj još 1231 osoba otplaćuje nekadašnje društvene stanove. Uvjeti su bili i više nego povoljni: otplata na 30-ak godina uz kamate od jedan posto. A ako i ne plaćate rate, nitko vas ne blokira, ne ovršuje i ne tjera iz stana. Ne čudi stoga što se čak trećina njih odlučila upravo na to – ne plaćati rate otkupa. No kada se njihov ukupni dug popeo na pet milijuna kuna, napokon se odlučila umiješati – država.
Godine 1992. država je omogućila osobama koje su živjele u društvenim stanovima sa stanarskim pravom otkup po povlaštenim uvjetima. Mjesečna rata – uglavnom od 20 do 50 eura. Najviše stotinu – u elitnim zagrebačkim četvrtima. Ali i uz tu cijenu – 400-tinjak kupaca državi ne plaća redovito.
Rekorder je vlasnik troipolsobnog stana u Vlaškoj ulici u Zagrebu. Državi s kamatama duguje 300 tisuća kuna ili oko 40 tisuća eura. A stan je u otkup dobio za nepunih 17 tisuća eura.
Korisnika nismo zatekli, a Zakon o zaštiti osobnih podataka priječi nam otkrivanje njegova identiteta. Na vrhu popisa neplatiša je i osoba koja je dobila stan u ovoj elitnoj zagrebačkoj ulici. 80-tak četvornih metara država joj je prodala za 20 tisuća eura, a trenutačni dug s kamatama iznosi oko 22 tisuće eura. Nasljednici ne osporavaju dug, ali nisu željeli pred kameru. Poručuju da su u postupku rješavanja duga.
“Ugovori su tako bili sastavljeni da država nije zaštićena. Sve je ostalo na dobrohotnosti kupaca i hoće li plaćati ili ne. Nažalost, pojedinci ne plaćaju ni simbolične iznose, iako vidimo da mnogi nisu materijalno ugroženi, ni egzistencijalno” rekao je ministar državne imovine Goran Marić.
Među dužnicima je i bivši guverner HNB-a sa suprugom. Za oko 8 i pol tisuća eura otkupili su stan od 63 četvorna metra u Novom Zagrebu. Iako im je rata 200-tinjak kuna – pet godina nisu plaćali.
Gospodin Željko Rohatinski u telefonskom nam je razgovoru rekao da je cijeli taj slučaj za njega marginalan i nije vrijedan spomena. Oglasili su prodaju stana, pa će neki novi vlasnik podmiriti i dug državi.
Nitko od dužnika sve ovo vrijeme nije blokiran, ni deložiran jer ne duguju banci, već državi. Uplatnice im šalje Privredna banka Zagreb koja se 92.-ge obvezala da će to raditi besplatno. No 2007.-me, nakon više pokušaja dogovora s državom, banka počinje naplaćivati naknadu od 30 kuna mjesečno po svakom ugovoru.
“Poslove koje spominjete u svom upitu, Banka je preuzela u vrijeme kada je bila u državnom vlasništvu te se od davne 1992. godine promijenio i ovaj ugovorni odnos koji se morao postaviti na zakonske i tržišne osnove” stoji u priopćenju iz PBZ-a.
Iz PBZ-a ne otkrivaju koliko su ubrali na račun naknade. No budući da je 2007-me bilo čak 7600 korisnika u postupku otkupa, jasno je da je riječ o višemilijunskom iznosu.
“Radi se o nemaru institucionalnom RH, a onda i samovoljnoj odluci PBZ-a. Međutim, o samoj visini naknade treba razgovarati i ja mislim da ćemo mi s Privrednom bankom Zagreb dogovoriti” rekao je ministar Goran Marić.
Marić najavljuje da će dužnici uskoro dobiti poziv da podmire dug ili će ih država tužiti. Od takvog poziva ne treba strahovati 98-godišnji Josip Manolić koji je među 808 vlasnika stanova koji uredno podmiruju obveze. (HRT)