U domovima za starije sada je oko 25 tisuća kreveta. Taj broj pokriva tek dva posto umirovljenika.
Epidemija koronavirusa i probijanje Covida u domove za starije prokazali su nered koji vlada u sustavu. Ne samo da ima nelegalnih, već je i u prijavljenima nagurano više kreveta nego što im je to dopušteno. Osobito u jeftinijima koji su većini prvi odabir. Jer drugi izbor rijetki imaju: što zbog financija, a što zbog predugih lista čekanja u gradskim i županijskim domovima.
Ogromne liste čekanja
Prije tridesetak godina odlazak u dom mnogi su smatrali obiteljskom sramotom. Danas je to isto, ravno dobitku na lutriji. Liste čekanja su ogromne pa oni koji moraju u dom, plaćaju privatne dok se državne mnogi upisuju godinama ranije.
Prema službenim podacima resornog Ministarstva posljednjeg dana 2019. na listi čekanja bilo je 7466 osoba.
“Zna se da se red čeka od pet do deset godina znači, moraš se upisati ranije da bi za pet ili više godina došao na red. Kad te oni pozovu ti tada moraš biti spreman da tu dođeš. Ako slučajno otkažeš moraš se opet vratiti na kraj i opet čekati novi red. Sad je samo pitanje sreće tko će kad upast i gdje će upast”, rekao je Žarko Belošević, predsjednik Matice umirovljenika Splitsko-dalmatinske županije.
Zato je važno da su inspekcije redovite. Jer za istu cijenu usluga jako varira.
“Mi sad imamo 10, možda 12 inspektora kao inspekcijski nadzor. Ja mislim da ih je i tri puta više da neće biti dovoljno. To je jedno i drugo : inspekcijski nadzori moraju biti takvi da se ne dogovaraju, da se ne javljaju”, kazala je Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske.
U domovima za starije sada je oko 25 tisuća kreveta. Taj broj pokriva tek dva posto umirovljeničke populacije. Novi se domovi ne grade. I u Europi i kod nas je, kažu stručnjaci, tendencija da se umirovljenike čim duže zadrži u vlastitim domovima i to tako da ih se obilazi i pomaže.
“To nisu njegovateljice. To su žene koje trebaju nešto skuhati, donijet s tržnice, trgovine, apoteke, liječnika. Pomoć u svakodnevnom životu i kad bi taj dio priče uspjeli bolje metnut u funkciju mislim da bi bio puno manji pritisak i na domove jer sad se na domove čeka preko 12 godina”, izjavila je Đurđa Novaković, predsjednica Matice umirovljenika Grada Zagreba.
Da su što duže samostalni i u svojim domovima želja je većine umirovljenika.
”Dokle god budem mogla sama, neću. Ja imam osamdeset godina, ali neću još ići jer još mogu trčati”, rekla je Venka.
Stanovništvo Hrvatske stari i potreba za domovima vrlo brzo će biti i znatno veća. Zato ih država, gradovi i županije moraju izgraditi. I ne zaboraviti da osim ulaganja u objekte treba ulagati i u ljude kako bi oni koji su svoje za društvo već dali imali dostojanstvenu starost, pišu Vijesti.hr.
Nacionalno/N1.
