Dolazi li kraj deložacijama? Evo što se mijenja izmjenama Ovršnog zakona

Iako je Most već dva mjeseca u oporbi, Vlada je podržala izmjene i dopune Ovršnog zakona koje je predložila ta stranka. To bi trebalo pomoći blokiranima sa samo jednom nekretninom, a premijer najavljuje mogućnost da se na jesen donese posve novi Ovršni zakon.

Je li došao kraj dramatičnim deložacijama? Vlada je uz 13 amandmana prihvatila Mostov prijedlog izmjena Ovršnog zakona. Između ostalog, više se neće moći ovršiti jedina nekretnina.

”Osim, uvijek u svim zakonima imate neko ali, ako sam ovršenik kada sklapa nekakav pravni posao kaže da će se te blagodati odreći i ući u takav odnos”, kaže Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa.

Pet milijuna kuna osigurat će se u 2018. za one koji ipak ostanu bez nekretnine. Njima će država 18 mjeseci plaćati smještaj. Također, ovrha se neće moći provoditi za dugove do 20 tisuća kuna.

”Dakle, uveli smo amandmanom i ovaj mehanizam i ako je više od 20, da sud primjenom ove odredbe može odbiti ovrhu i kada je iznos veći, samo je to onda diskrecijska odluka suda u konkretnom predmetu”, pojašnjava Bošnjaković.

Blokiranima limit od 20 tisuća kuna nije dovoljan iako Vlada predlaže i dizanje zaštićenog dijela primanja s dvije trećine na tri četvrtine prosječne neto plaće u Hrvatskoj.

”Vidjet ćemo kakvi su amandmani, imamo amandmane i od drugih klubova zastupnika, oko nekih smo već složili. Npr. oko povećanja iznosa je bilo predloženo 20 tisuća kuna, mi ćemo tu ići prema jednom puno većem iznosu”, kaže mostovac Nikola Grmoja.

U SDP-u tvrde – sve je to iluzija. Problem blokiranih neće riješiti Ovršni zakon.

”Mi u SDP-u se zalažemo da imamo s jedne strane socijalno gostovanje, da država svakome tko nema, tko ne može sebi platiti, a ne može zaraditi, osigura stan. To rade sve civilizirane zemlje. Na tome trebamo raditi”, kaže Orsat Miljenić.

Iako se Blokirani žestoko protive javnim bilježnicima u procesima ovrhe, saborski zastupnici po tom su pitanju podijeljeni.

”Stvarno treba vidjeti da se maksimalno smanji sudlovanje javnih bilježnika. Za nekakav krug koji je bio od sto kuna, na kraju dođe od 300, 400 kuna za koje ljudi nisu bili ni svjesni da su imali”, kaže Mrak-Taritaš.

”Pa čak i nisu javni bilježnici toliki trošak kakav trošak su odvjetnici. Smatram da pravne osobe koje imaju pravne službe uopće ne trebaju odvjetnike da im pokreću ovršne postupke. To mogu oni sami. To je na neki način pranje ruku od poslova koji bi trebao biti njihov posao. I oni su ti koji uzrokuju ljudima dodatne dugove bez ikakve potrebe”, kaže zastupnik Goran Aleksić.

Svi se slažu, same izmjene zakona nisu dovoljne.

”Bilo bi možda korisno razmisliti od jeseni da se razmotri jedna radna skupina na uključiv način koja bi izradila jedan novi, moderni, cjeloviti zakon koji bi riješio sva pitanja koja su na dnevnom redu”, rekao je premijer Plenković.