Damir Jugo, dekan Edward Bernaysa, visoke škole za komunikacijski menadžment, novi je predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola, piše u subotu Večernji list, dodajući da će se Jugo zalagati za razvoj dualnog visokog obrazovanja u kojem studenti svladavaju teorijska i praktična znanja pa nakon završetka studija imaju radna iskustva i kontakte s poslodavcima.
Jugo je na čelu Vijeća naslijedio donedavnog predsjednika Vlatka Cvrtilu, a svoju će predsjedničku dužnost i službeno preuzeti s prvim danom listopada.
Riječ je o tijelu koje okuplja dekane 39, kako privatnih tako i javnih veleučilišta i visokih škola, koje djeluju na području Hrvatske, a koji izvode stručne studije u visokom obrazovanju, koje obuhvaća više od 50 tisuća studenata, ističe dnevnik.
Vijeće, koje će početkom akademske godine preuzeti Damir Jugo, propisuje uvjete za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora za nastavna zvanja, predlaže članove iz veleučilišnih i visokoškolskih redova u Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja te razmatra problematiku rada i razvoja veleučilišta i visokih škola i o tome donosi preporuke i mišljenja. No, prije svega, ono promiče zajedničke interese privatnih i javnih veleučilišta i visokih škola, a posebno razvoja dualnog visokog obrazovanja.
Dualno obrazovanje u hrvatskom školskom sustavu spominje se odnedavno, ali isključivo u kontekstu srednjih škola.
I dok u Ministarstvu obrazovanja po pitanju dualnog obrazovanja love konce i pokušavaju propisati osnove za uspostavljanje takvog modela školovanja te unatoč činjenici da su im pomoć nudili i Austrijanci i Nijemci svojim iskustvom s takvim oblikom nastave, najveći zagovornici pravog dualnog obrazovanja u srednjim školama članovi su Hrvatske gospodarske komore i poslodavci, navodi Večernji list.
Nasuprot dualnom obrazovanju u srednjim školama, dualno obrazovanje u visokoškolskim ustanovama još je više na marginama.
Riječ je o modelu kojim bi student svladavao teorijska i praktična znanja i nakon završetka studija već imao kontakte s poslodavcima i radna iskustva. Upravo je to ključna prednost stručnih studija u odnosu na one znatno razvikanije, sveučilišne.
“Velika prednost stručnih studija u odnosu na one sveučilišne jest povezanost s praksom što rješava jedan od ključnih problema na tržištu koje se mijenja mnogo brže nego prije, a to je da se studenti puno brže prilagode potrebama svojih poslodavaca. Činjenica da u Hrvatskoj djeluje čak 39 veleučilišta i visokih škola dovoljno govori o važnosti stručnih studija čije je prednosti potrebno svakodnevno približavati današnjim maturantima, a sutrašnjim studentima. Vijeće je vrlo važno tijelo u sustavu visokog obrazovanja i čast mi je da su me kolege izabrali na ovu važnu dužnost”, kazao je Jugo za Večernji list.
