Tvrtka NIL-Ž na području grada Petrinje ima tri proizvodna pogona koja se bave proizvodnjom rezanog furnira, proizvodnjom parketa s lakirnicom te proizvodnjom elemenata, a uskoro kreće s novim zapošljavanjim.
Upravo iz tog razloga, Darinko Dumbović, gradonačelnik Grada Petrinje, sa svojim suradnicima, obišao je spomenute pogone na sve tri adrese.
Nakon obilaska održana je konferencija za medije na kojoj je Neven Žužić, vlasnik tvrtke, rekao:
„Obišli smo tri proizvodna pogona u Gradu Petrinji, sestrinsku firmu LINI-Ž koja je kupila bivši pogon Liatris-Jelen plast gdje smo zatekli 13 radnika te povećali na 23, deset smo još dodatno zaposlili, investirali smo u kotlovnicu jedan megavat i 300 kubika sušara.
Proizvodnja je konstantna u dvije smjene s tendencijom rasta i proizvodnje elemenata u daljnjem tijeku širenja. Zatim smo obišli drugu lokaciju Sisačku 116 gdje proizvodimo furnir 06 milimetara u tri smjene. Oba noža su u pogonu, sušare i krojačnica gdje se kroji furnir.
Treća lokacija je bivši „Finel“ koji smo kupili prošle godine u 10. mjesecu. Gradonačelnik nas je obišao prije dva mjeseca gdje su se tek postavljali strojevi, a danas vidimo da radi sve u punom pogonu. Pilana radi, parketara radi i tamo su svi novi strojevi i kupili smo lakirnicu za lakiranje parketa. Firma NIL-Ž abnormalno investira u ovaj grad, zato što nam je Grad Petrinja i gradonačelnik veliki partner od početka.
Primljeni smo širokih ruku i imamo pomoć u sve i jednom dijelu. Nekad kad sve ide regularno onda je lako i raditi. Jedna stvar koja mi je tu kod Grada bila jako pozitivna i koja me činila sretnim pa makar je bilo nesretno, ljetos smo imali požar, a Grad je odmah reagirao i pomogao i tvornica je spašena. Trenutno imamo 180 zaposlenih ljudi, ali problem nam je da bi radili, ti ljudi proizvodili, moraju imati sirovinu, a oni samo jednostavno žele raditi.
Problem firme NIL-Ž je taj što nemamo sirovine. Firme koje imaju tri zaposlena imaju veće ugovore od nas, a nemaju svoje pilane, nemaju obavezu vode, struje, radnika. To je negativno za Hrvatsku, negativno za Županiju i Grad Petrinju. Trenutno se ruši 15 tisuća kubika hrasta u Kotar šumi, a ni jedan kubik neće ostati na području Petrinje, ponovno negativno. NIL-Ž u tome svemu nema budućnost, investirali smo, ovdje pet godina nije bilo ni vode ni struje, dva mjeseca su bageri samo čistili da uopće možemo funkcionirati, zaposlili smo ljude, bazirali smo se na ovo područje, ali nećemo imati budućnost bez sirovine.
Svatko traži ugovore za parket, za furnir u kontinuitetu, znači da svaki mjesec kažeš koliko ćeš proizvesti. Ima smo 5 proizvođača furnira u Hrvatskoj, NIL-Ž je jedan od tih pet. Ukupno imamo ugovor s Hrvatskim šumama 5 tisuća kubika, to je nama 20% naše ukupne proizvodnje, stalno se govori da nema sirovine, a nama treba. Hvala gradonačelniku i Gradu Petrinji na podršci. Molim i sve političare u Petrinji da budemo oslobođeni komunalne naknade, konstantno investiramo. Minimalno trebamo 10 do 15 tisuća kubika pilanskog kapaciteta i minimalno 5 tisuća kubika furnirskog kapaciteta.“
Gradonačelnik Dumbović tom je prigodom rekao:
„Drago mi je što sam s gospodinom Žužićem danas ovdje obišao ovaj teren. Drvnu industriju je pokrenuo čovjek s vizijom kako bi trebalo eksploatirati ono što mi kao Grad i kao područje imamo, to su šume. Kao i one, opustošena je i komunalna infrastruktura. Ponekad se Hrvati ponašaju kao Mlečani, da su na neki način ostavili od ovog grada i napravili koloniju iz koje su izvukli jako puno sirovine, a od te iste sirovine gradovi i općine imali su samo nula ili pet posto po kubiku što je negdje oko 250 tisuća kuna godišnje za Grad Petrinju.
Mi bi im dali 10 puta više samo da nam ne rade ovo što nam rade. Doživjeli smo nepravdu kao grad kroz Domovinski rat u kojem je ovo sve ostalo opustošeno i kada se pojave hrabri mladi ljudi koji imaju ideju, a za ovo što gospodin Žužić radi moraš biti hrabar, odlučan, moraš biti vizionar i moraš imati cilj koji ti je u horizontu. Ponekad to izgleda nevjerojatno. Kada je u pilani gorilo, imao sam jedan oprez, poštovanje prema hrabrosti kako pokrenuti tri projekta u gradu na kojima su radile tisuće ljudi.To je vizija koju moramo poduprijeti.
Okrenuli smo proračun prema onima koji taj isti proračun pune i koji na kraju krajeva stvaraju neke vrijednosti. Moj prijedlog će biti za Gradsko vijeće da usliše Vašu molbu, da ovaj prostor koji smo obišli oslobodimo komunalnih naknada. Grad ide i dalje s poticajima za zapošljavanje, do sada je to bilo tisuću kuna mjesečno po zaposlenom a sad će to biti tri tisuće. Ovo sve što čujete da netko aplicira po gradovima, županijama to vam je u jednom velikom dijelu magla. U Petrinji se sprovodi, radi i pokušavamo završiti ono što smo započeli.
Želim Vam biti podrška i u Saboru i želim senzibilizirati saborske zastupnike da im otvoreno kažemo da se ovdje stvarala Domovina Hrvatska, da Domovine ima svuda, samo je nema tamo gdje smo prolijevali krv. Mnogi ne razumiju gdje mi živimo, misle da mi nismo ni bili u ratu i njima treba dati do znanja da ovdje ne želimo imati samo ono što smo imali nekada i neka nam ostave hrvatske šume i neka povedu brigu da one kvote ne razvijaju još više razvijene nego da razvijaju nas koji nismo razvijeni. Ako se u Kotar šumi sječe 15 tisuća kubika, a nama ne pripada ni jedan, onda definitivno država mora reći da smo mi ovdje područje koje nema budućnosti jer neki drugi imaju budućnost na temelju našeg prirodnog resursa i bogatstava. Čestitam Vam na hrabrosti, imat ćete moju podršku, znam da radite težak posao i znam da bez te podrške nećete moći opstati.“
Uvjet, koji vodi tvrtku NIL-Ž u smjeru razvoja i novog zapošljavanja ljudi, svakako je rješenje dobave sirovine putem višegodišnjeg i godišnjeg ugovora od strane Hrvatskih šuma d.o.o.. Tvrtka NIL-Ž je tijekom prošle godine preradila 2600 mᶾ pilanskih trupaca i 2800 mᶾ furnirskih trupaca što predstavlja 20% angažiranja preradnih kapaciteta.
