Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH koje predvodi HDZ BiH uputit će apelaciju Ustavnom sudu te zemlje na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) o izboru izaslanika za Dom naroda Federacije BiH budući da se njome negira presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić, rekao je u ponedjeljak predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.
“Danas smo se vrlo jasno dogovorili da idemo s apelacijom Ustavnom sudu vezano za odluku Središnjeg izbornog povjerenstva”, izjavio je Čović nakon sjednice Predsjedništva HNS-a BiH. Pojasnio je kako očekuje da do kraja mjeseca dobiju odgovor na ovaj prigovor.
Ranije su i bošnjačke stranke dostavile apelaciju Ustavnome sudu BiH nezadovoljne odlukom SIP-a da se primijeni popis pučanstva iz 2013. umjesto onoga iz 1991.
SIP je za izbor izaslanika za Dom naroda iskoristio odredbe Ustava Federacije BiH po kojima se iz svake od deset županija bira najmanje po jedan Hrvat, Bošnjak i Srbin u Dom naroda federacije BiH unatoč tome što je identične odredbe u Izbornom zakonu BiH po apelaciji Bože Ljubića ranije izbrisao Ustavni sud BiH.
“Odluka Središnjeg izbornog povjerenstva ne uvažava odluku Ustavnog suda BiH i mi to želimo vrlo jasno naglasiti. Izborni zakon je u jednom dijelu stavljen izvan snage, u odredbama koje se upravo tiču odluke Središnjeg izbornog povjerenstva. Mi smo stava da Izborni zakon može mijenjati isključivo zakonodavac”, istaknuo je Čović.
Dodao je kako hrvatske stranke nisu zadovoljne s odlukom SIP-a jer ne omogućavaju izbor legitimnih političkih predstavnika Hrvata.
“Neki žele protumačiti da je HDZ i Hrvatski narodni sabor profitirao ovakvom odlukom SIP-a. Mi kažemo da to nije istina. Čak štoviše. Mi želimo osigurati legitimno predstavljanje, ne da nam netko mjeri je li to 10, 12, 15 ljudi. Treba osigurati legitiman izbor 17 Hrvata, 17 Bošnjaka, 17 Srba i ostalih kako je već to definirao Izborni zakon”, rekao je.
Čelnik HNS-a BiH i HDZ-a BiH izrazio je očekivanje da će bošnjačke stranke prihvatiti dogovor o izmjenama Izbornog zakona kako bi se ubuduće izbjegla mogućnost preglasavanja i majorizacije kao što je to bio slučaj s izborom Željka Komšića na posljednjim izborima za člana BiH Predsjedništva budući da su ga većinom glasova birali Bošnjaci.
“Vrlo snažno ćemo poticati prije svega prijatelje u Sarajevu, prijatelje Bošnjake i bošnjačke stranke da razumiju da ovo što rade nije nikome dobro. Ovo je nastavak etničkog čišćenja nekim drugim sredstvima”, pojasnio je Čović. Naveo je primjer Sarajevske županije u kojoj je konstituirana Vlada u kojoj nema nijednog Hrvata.
“Mi nismo u poziciji pokrenuti apelaciju jer nemate legitimne predstavnike koji to mogu napraviti u Sarajevskoj županiji”, dodao je.
Opetovao je navode kako je uspostava vlasti u Federaciji BiH uvjetovana izmjenom Izbornog zakona o načinu popune izaslanika za Dom naroda.
“Bez punog definiranja Izbornog zakona, a to je naložio Ustavni sud kad je mijenjao odredbe i stavio ih izvan snage, mi nećemo imati partnera. Poruka je vrlo jasna, idemo riješiti te probleme kako bi što prije napravili vlast”, izjavio je Čović.
Najavio je kako će se potkraj siječnja održati sjednica sabora Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH na koju će se pozvati svi izabrani hrvatski predstavnici u vlasti te će se donijeti deklaracija koja će dati smjernice političkog djelovanja hrvatskih stranaka u BiH.
