Industrija krstarenja vidi znakove optimizma jer se nakon lanjskog prekida prometa zbog pandemije ove godine kruzeri postupno vraćaju, pa i na hrvatski Jadran, dok se oporavak i jači promet očekuje 2022. i 2023., kaže za Hinu direktorica međunarodnog udruženja CLIA za istočni Mediteran Maria Deligianni.
CLIA (Cruise Line International Association) krovno je svjetsko udruženje kruzing industrije, čije su članice gotovo sve najveće brodske-kruzing kompanije u svijetu, brojne turističke agencije i drugi, a u zadnjih nekoliko godina razvija jaču suradnju s Hrvatskom, posebice Dubrovnikom, imajući u vidu i druge gradove na Jadranu s većim lukama.
U Hrvatsku su veliki kruzeri nakon gotovo godinu i pol stanke počeli stizati ove godine oko sredine lipnja u Dubrovnik, gdje će nastaviti i dalje dolaziti, kao i u još neke luke.
Uz sigurnosne protokole i ukidanjem ograničenja raste potražnja
U pandemiji su u CLIA-i uz jaču komunikaciju i koordinaciju s članicama razvili sigurnosne protokole koji su sada, na određeni način postali standard. Na brodovima-kruzerima, ma kako veliki bili, putnika je manje nego prije zbog ograničenja njihova broja i provođenja strogih mjera tijekom plovidbe i pri obilascima odredišta gdje pristaju.
“Mjere na kruzerima su takve da gotovo nadilaze one koje se provode u drugim okruženjima i uključuju razne provjere, od stalnog testiranje putnika i posade, do pojačanog čišćenja”, kaže Deligianni.
Ističe da je postupno ukidanje ograničenja putovanja i cijepljenje donijelo i povećanu potražnju, slijedom čega je oko 80 posto kruzera najavilo da namjerava krstariti u iduće dvije godine.
Prema dostupnim podacima, više od sto oceanskih krstarenja u svijetu ove je godine obnovilo uslugu, dok će ih oko 60 biti u Europi, na Kanarima i drugdje po Mediteranu, do kraja srpnja, što će se u kolovozu povećati na 72, a u rujnu na 81 krstarenje.
Uz to, u CLIA-i predviđaju i da će ove godine u floti članica CLIA-e biti 270 oceanskih brodova, a očekuje se i izlazak 20 novih brodova, dok globalna knjiga narudžbi predviđa ulaganje od 64 milijarde dolara do 2027., iznosi Deligianni, koja napominje da oporavak industrije s prometom na prethodnim, predpandemijskim razinama očekuju 2022. i 2023. godine.
Hrvatska važno odredište, a Dubrovnik u svijetu među najpopularnijima
Na pitanje kako je Hrvatska trenutno pozicionirana na globalnoj karti industrije krstarenja, Deligianni odgovara da je to važno europsko tržište i odredište za krstarenja, a Dubrovnik jedno od najpopularnijih u svijetu.
“Hrvatska je važno odredišta za krstarenja, putem kojih ju je, po podacima za 2019., posjetilo oko 1,3 milijuna putnika, od čega se godišnje ‘generira’ 818 milijuna eura i stvara više od 14 tisuća radnih mjesta te i stoga članice CLIA-e visoko cijene priliku da ponovno sigurno mogu u hrvatske luke”, poručuje Deligianni.
Za Dubrovnik kaže da je prije pandemije dosegnuo oko 770 tisuća putnika na kružnim putovanjima godišnje, što je 60 posto svih putnika s krstarenja po Hrvatskoj, a iz CLIA-e ne očekuju da covid utječe na popularnost Dubrovnika, jer je i dalje vrlo tražen i siguran, u čemu veliku ulogu ima, kako ističe Deligianni, angažman gradonačelnika Frankovića i njegovog tima, ali i hrvatske Vlade s odlukama o ponovnom otvaranju i turizma i krstarenja.
Podsjeća i da su Dubrovnik i CLIA dugogodišnji partneri te da su ponosni na Memorandum o razumijevanju koji su potpisali u srpnju 2019. za odgovorno upravljanje turizmom i kruzingom te očuvanje i zaštitu kulturne baštine Dubrovnika.
I ostale morske luke u Hrvatskoj u CLIA-i smatraju važnima i da mogu imati koristi od svog jedinstvenog položaja ‘u srcu’ Jadrana te povećati promet kruzera daljnjim angažmanom na kružnim linijama i u razvoju jedinstvenih proizvoda za izlet na kopno.
Gubici industrije
Na pitanje o poslovanju i gubicima industrije zbog panemdije, Deligianni napominje da nije lako, ali da se u suradnji s ministarstvima i zdravstvenim vlastima, lučkim udruženjima i upravama, odredištima i drugima, na više tržišta u vezi s potrebnim uvjetima za nastavak posla puno postiglo.
No, gubici su zbog pandemije i u industriji krstarenja veliki te se u svijetu za šestomjesečno razdoblje prekida plovidbe, od ožujka do rujna 2020., procjenjuju na 77 milijardi američkih dolara.
Deligianni iznosi pritom podatak da je globalno ta industrija svjetskoj ekonomiji pridonosila 155 milijardi dolara godišnje prije 2020. i imala oko 1,2 milijuna radnih mjesta, od kojih je u pandemiji do sada izgubljeno oko 518 tisuća.
Samo u Europi industrija krstarenja godišnje generira 53 milijarde eura u europsko gospodarstvo i podržava 435 tisuća radnih mjesta, što je i gotovo 40 posto od svih u svijetu, a navodi i zanimljivost – svakih 49 tisuća eura koje izravno potroše putnici i posade na krstarenjima u Europi stvara jedno radno mjesto u EU-u.
“Industrija krstarenja zapošljava uistinu globalnu radnu snagu, a članovi posade su njezin ‘temelj’ kao visoko obučeni i predani profesionalci koji pomažu u osiguranju zdravlja i sigurnosti”, kaže Deligianni, zaključujući da su prije pandemije veliki kruzeri na moru članica CLIA-e zapošljavali više od 200 tisuća pomoraca iz više od sto zemalja, a suočeni sa zatvaranjem granica i ograničenjima putovanja u 2020. su uvelike pomogli i u repatrijaciji raznih putnika, pa i članova posade do njihovih domova.
Tatjana Miščančuk
