Obilježavanje 439. rođendana grada Karlovca počelo je u subotu navečer prigodnim podizanjem zastave Grada Karlovca ispred Gradskoga kazališta Zorin dom, a bogat će program trajati sve do Dana grada 13. srpnja, kada će se održati svečana sjednica Gradskoga vijeća s dodjelom godišnjih nagrada i priznanja.
Pri podizanju zastave gradonačelnik Damir Mandić poželio je da, uz bogat program, Karlovčani uživaju i pokažu da su ponosni na svoj grad, da lijepo prihvate i turiste, jer Karlovac je u te dane već prepoznatljiva turistička destinacija, koja se oglašava diljem Hrvatske Hrvatske turističke zajednice.
Tijekom narednih dvadeset dana u Karlovcu će se održati brojna kulturna, sportska i zabavna događanja, a sve je počelo u subotu Međunarodnim mačevalačkim turnirom i Ivanjskim krijesom, a u nedjelju će se nastaviti 19. međunarodnom ljetnom školom gitare.
U danima koji slijede održat će se niz sportskih turnira i programi s filmskim, plesnim i glazbenim događanjima, nastupima na mnogim pozornicama, primjerice 20. Međunarodni festival folklora i 5. Hrvatska flautistička akademija, te koncert i izložba Prvoga hrvatskog pjevačkog društva “Zora” koji slavi 160. obljetnicu djelovanja.
Završna priredba bit će tradicionalni Rođendanski bal u staroj gradskoj jezgri Zvijezda, na kojem će zaplesati 439 parova. Prijave za sudjelovanje su u tijeku, a gradonačelnik Mandić je rekao da mu je supruga obećala taj ples, te su se već prijavili.
Karlovac obilježava Dan grada 13. srpnja, jer je toga datuma 1579. počela gradnja Karlovca kao grada-utvrde s obrambenim šančevima i bedemima, u obliku pravilne šestokrake zvijezde, iako je Stari grad Dubovac nekoliko stoljeća stariji, kao i naselja i razne crkve u okolici, koja danas čine Grad Karlovac.
Naime, Karlovac je kao vojni grad jedan od rijetkih gradova koji ima točno zna svoj rođendan, jer je točno 13. srpnja 1579. tisuću radnika, kako piše na službenoj gradskoj internet stranici, pod nadzorom građevnoga povjerenstva i graditelja Martina Gambona, te pod vojnom zaštitom, počelo graditi novu tvrđavu i to po odluci plemstva njemačkih i austrijskih zemalja iz 1578. , a radi zaustavljanja tadašnjih osvajanja Osmanskoga carstva.
