I dalje veliki broj naših sugrađana život gubi na cestama. Razloga je niz – od nepažnje, alkohola, mobitela, do starih, neispravnih vozila i neprilagođene brzine. Dio europskih zemalja ima imovinski cenzus kad je riječ o visini kazne, a o tome sada razmišlja i Hrvatska.
Policijske kontrole na prometnicama vozače prisiljavaju da rade što manje prekršaja. Najčešći su prekoračenje brzine, alkohol, pojas i korištenje mobitela, a kazne su od 30 do 3980 eura.
“Najveći broj prekršaja su nepropisne brzine, što je ujedno i najčešći uzrok prometnih nesreća. Znači, neprilagođena i nepropisna brzina”, rekao je Mladen Šerić iz prometne policije PU splitsko-dalmatinske.
U protekloj godini zabilježeno je 2811 prometnih nesreća, od čega 372 s teškim tjelesnim ozljedama, a 24 su osobe preminule. Kada je riječ o prekršajima, njih je bilo 70.102, a uzroci su bili brzina, pojas i alkohol.
Prevencija po principu “opaliti po džepu” pokazala se pozitivnom, smatra struka.
“Prevencija i kazne idu zajedno, ne može jedno bez drugog. Mislim da samo kaznena politika, bez prevencije nije dobra”, smatra prometni stručnjak Stanko Smodlaka.
“Statistika je varljiva. Moglo bi se kazati da jesu, ali prekršajne kazne su dosta visoke što se mene tiče osobno, ali i za većinu naših sudionika u prometu. Možda na neke djeluju, ali mislim da na većinu djeluju pozitivno”, kaže Šerić.
Bio pozitivan ili ne, model uvođenja imovinskog cenzusa u promet nešto je na čemu se radi, otkrio je resorni ministar Božinović. U prijevodu kazne bi se naplaćivale ovisno o visini primanja vozača.
“Ono što smo napravili kao prvi korak to je da smo od fakulteta prometnih znanosti zamolili jednu sveobuhvatnu analizu. Ukoliko pokaže da je to put kojim treba ići, kao što sam nekoliko puta kazao, mi nećemo ni tu imati nikakvih problema”, rekao je u utorak ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović.
“Ja to mogu osobno komentirati. Nemam ništa protiv, ali ne mogu komentirati neke odredbe koje nisu u Zakonu”, kazao je Šerić.
Za takav model naplaćivanja kazni nije prometni stručnjak Smodlaka: “Ne bih baš bio sklon tome i takvom načinu promišljanja jer znate, ako netko ima milijun eura u banci može činiti gluposti po cesti. Tako da nisam sklon takvom razmišljanju.”
Slično razmišlja i dio građana:
“Moje osobno mišljenje je da taj model možda funkcionira u nekim društvima, međutim ja sam od iskustva da kazna mora biti jednaka za sve, bez obzira na imovinsko stanje.”
“U jednu ruku možda pošteno, a u drugu ruku možda i nije, sad, to je diskutabilno. Ide se iz jedne krajnosti u drugu, napraviš ogromni prekršaj koji bi treba doći, možda, ne znam, 500 eura, a oni taj cenzus. Ne znam, na vagi je, kako odluči većina”.
Pa tko ima više, a odluči kršiti propise, taj će više i platiti – ukoliko se ovaj model doista i formalizira.
Autor:Vesela Šegvić/ N1
