Beograd i Priština obnovili su u četvrtak u Bruxellesu dijalog nakon zastoja duljeg od godinu i pol, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da sastanak s kosovskim premijerom Avdulahom Hotijem nije bio lak, ali da su pokrenute važne teme.
Jedna od tema je i problem nestalih osoba tijekom ratnih sukoba koncem 90-ih godina na Kosovu, a Vučić je poručio da Srbija nikoga neće štititi u potrazi za nestalim osobama, ali da to zauzvrat očekuje i od druge strane.
Vučić je beogradskim izvjestiteljima iz Bruxellesa poslije današnjeg sastanka organiziranog pod pokroviteljstvom EU-a rekao kako ima ukupno 1.643 ili 1.644 nestalih osoba, među kojima je 570 Srba i nealbanaca, dok su ostalo Albanci.
“Mi smo u potpunosti spremni prihvatiti svaku vrstu razgovora. Rekli smo da Srbija neće štititi nikoga, nikada i da želimo da se pronađu mjesta gdje su pokopani i odgovorimo na svaki zahtjev Albanaca” u tom smislu, rekao je Vučić nakon sastanka s kosovskim premijerom.
“Ali smo tražili to i za nas jer dosad nismo imali pristup Đakovici, Košarama, Istoku i drugim lokacijama”.
Vučić je novinarima rekao da su Albanci tražili da se otvore svi vojni i policijski dosjei i arhivi, te da je srpska strana pristala na to, ali da zauzvrat traži da Priština otvori arhive Oslobodilačke vojske Kosova.
“Kada smo to rekli kao da smo tražili da naselimo Zemlju na Merkur ili Veneru za tjedan dana”, prokomentirao je Vučić.
On je naglasio kako su u potrazi za nestalima obje strane prihvatile da surađuju s Međunarodnim crvenim križom.
Komentirajući otvorenu temu povratka raseljenih na Kosovo, Vučić je rekao kako se nada da će se pronaći rješenje da se omogući povratak malom broju ljudi koji se žele vratiti, te da njima treba osigurati i jamčiti “punu sigurnost“.
Interno raseljenih s Kosova je ukupno 220.000, rekao je Vučić, ustvrdivši kako je “Kosovo mjesto na svijetu“ gdje se najmanje ljudi vratilo na svoju imovinu, tek 1,9 posto.
Treća tema prvog kruga nastavka dijaloga bila je ekonomija, što su, po Vučićevoj ocjeni, „neki pogrešno razumjeli, pa su spominjali ratnu odštetu”, što je on, kako je ustvrdio, odbio.
Srbijanski predsjednik rekao je novinarima da je predložio postizanje trgovinskog sporazuma koji bi bio obostrano koristan, ali takav da „ne ponižava Srbiju“, tako što bi se prihvatile „opcije koje izgledaju kao da je Srbija priznala nezavisnost Kosova, jer nije“.
„Ne možete vi govoriti o preprekama i nametati da to moramo primiti sa žigom Republic of Kosovo. Rekao sam – dajte da napravimo trgovinski sporazum, ali da vas ne priznajemo kao državu”, istaknuo je predsjednik Srbije.
Postignut je dogovor o ubrzanju radova na cesti Niš – Priština, a, po Vučićevim riječima, sljedeća tema bi mogla biti imovina, što je „dosta teško za obje strane“.
Vučić je zatražio i da tema bude formiranje Zajednice srpskih općina na Kosovu, što je obveza iz Briselskog sporazuma postignutog u travnju 2013, koju je Priština prihvatila i potpisala.
“Mislim da smo bili ozbiljni i odgovorni i da se tijekom dijaloga vidjelo da smo došli razgovarati, postići napredak, a sada neka procjenjuju Europljani kako je druga strana tome pristupila”, rekao je Vučić i poručio da će „Beograd biti posvećen dijalogu“.
Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od konca 2018. kad su kosovske vlasti uvele stopostotne carinske pristojbe na robu iz Srbije u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti i spriječavanje prijema u međunarodne organizacije.
Beograd je nastavak dijaloga uvjetovao ukidanjem pristojbi, što je učinjeno imenovanjem nove kosovske vlade te formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu, na što se Priština obvezala Briselskim sporazum iz travnja 2013. postignutim pod pokroviteljstvom Europske unije.
