Arheolozi tvrde da su identificirali smrtonosni plesni podij s kojeg je Ivan Krstitelj, propovjednik koji je predviđao Isusov dolazak, osuđen na smrt oko 29. godine prije Krista, piše portal Live Science.
Biblija i židovski povjesničar iz 1. stoljeća Josip Flavije opisuju kako je kralj Herod Antipa dao pogubiti Ivana Krstitelja.
Josip precizira da je smaknuće izvršeno u Makerontu, utvrdi u blizini Mrtvog mora u današnjem Jordanu. Herod Antipa strahovao je od rasta popularnosti i utjecaja Ivana Krstitelja u narodu i zato ga je pogubio, pisao je Josip Flavije.
Biblija, s druge strane, ima daleko detaljniju priču. U njoj se kaže da je Herod Antipa pogubio Ivana u zamjenu za ples.
Herod Antipa spremao se oženiti ženu po imenu Herodijada, a kako su oboje bili razvedeni tome se Ivan Krstitelj protivio, kazuje Biblija.
Na njihovu vjenčanju Herodijadina kći Saloma plesom je toliko očarala budućeg očuha da je joj je obećao štogod zaželi. Saloma, potaknuta majčinom željom, zatražila je glavu Ivana Krstitelja.
Herod Antipa isprva se nećkao, piše Biblija, ali je naposljetku odlučio ispuniti želju i naložio da se Ivanova glava Salomi donese na pladnju.
Makeront je otkopan prije četrdesetak godina, a unutarnje dvorište palače vjerojatno je mjesto gdje je Saloma plesala, tvrdi arheolog Győző Vörös, direktor projekta “Iskapanja i istraživanja Makeronta i Mrtvog mora”.
Prijestolje
Dvorište, dodaje Vörös, ima polukružnu nišu koja je vjerojatno ostatak prijestolja Heroda Antipe koji je iz Makeronta kontrolirao svoje kraljevstvo.
Arheolozi su dvorište otkrili još 1980., ali nišu nisu sve dosad prepoznali kao dio Herodova trona. Otkriće prijestolja uz unutarnje dvorište učvršćuje zaključak o plesnom podiju, poručio je Vörös.
Portal Live Science razgovarao je s nekoliko stručnjaka koji nisu sudjelovali u iskapanjima o tvrdnjama da je pronađeno Herodovo prijestolje i da je ondje bilo mjesto Salomina plesa. Neki su uvjereni da je to točno, ali ima i skeptičnih.
“Mislim da je povijesno vjerojatno otkriven Salomin plesni podij”, rekao je povjesničar Morten Hørning Jensen, profesor na norveškom teološkom fakultetu.
Jodi Magness, profesorica vjerskih studija na Sveučilištu North Carolina, puna je hvale za rad Vörösove skupine, ali ovaj put sumnja da je u pravu. Na primjer, niša otkrivena u Makerontu mala je u usporedbi s prijestoljem kralja Heroda Velikog, oca Heroda Antipe, u njegovoj zimskoj palači u Jerihonu.
Eric Meyers, profesor židovskih studija na sveučilištu Duke, kaže kako je moguće da se radi o prijestolju Heroda Antipe i jedva čeka konačno izvješće.
“Vidjet ćemo je li posrijedi savršeno poklapanje književnih i arheoloških izvora. Radi se o jakim argumentima i jedva čekam završnu analizu”, rekao je.
h/n
