Udisanje zagađenog zraka može povećati rizik od bubrežnih bolesti, pokazalo je novo američko istraživanje.
“Onečišćenje zraka je faktor rizika za razvoj bubrežnih bolesti”, kaže dr. Ziyad Al-Aly iz zdravstvenog osiguranja za ratne veterane u St. Louisu u saveznoj državi Missouri koji je sudjelovao u istraživanju. “To je još i veći problem u zemljama poput Kine ili Indije u kojima je zagađenje puno, puno, puno gore”.
Dr. Al-Aly i njegov tim proučavali su utjecaj lebdećih čestica koje su rezultat izgaranja fosilnih goriva i drugih industrijskih procesa a koje udisanjem dospijevaju duboko u pluća. Visoke razine tih čestica (PM) promjera manjeg od 2,5 mikrometra povezane su s bolestima srca, moždanim udarom, dijabetesom i kraćim životnim vijekom.
Kako bi istražili štete li te čestice i bubrezima znanstvenici su proučili podatke o gotovo 2,5 milijuna veterana prikupljene tijekom osam godina te ih stavili u odnos s podacima o razinama zagađenja zraka u okruzima u kojima žive a koje je bilježila savezna agencija za zaštitu okoliša EPA.
Uočeno je da su bili veći izgledi da veterani koji žive u okruzima s najvišom razinom PM čestica boluju od povišenog krvnog tlaka i dijabetesa, a oba su stanja faktor rizika za bolest bubrega, kao i za srčanu bolest te su bili veći izgledi da se radi o crncima.
Rizik za pogoršanje bubrežne funkcije veterana rastao je s razinom zagađenja zraka kojoj su izloženi od početka istraživanja. Više razine PM čestica u zraku bile su povezane i s povećanim izgledima zadnjeg stadija bubrežne bolesti u kojemu bubrezi više ne mogu pročišćavati krv učinkovito i osobi je potrebna dijaliza kako bi preživjela.
Kad su dr. Al-Aly i njegovi kolege ponovili analizu koristeći podatke o zagađenju zraka NASA-e rezultati su bili konzistentni.
Zagađenje zraka loše je za sve.
Svake se godine u SAD-u postavi dijagnoza gotovo 45.000 novih slučajeva bubrežnih bolesti i moguće je da se neke od njih mogu pripisati zagađenju česticama PM 2.5 koje premašuje standarde EPA-e, smatraju znanstvenici.
No čak i koncentracije čestica koje su značajno ispod razine koju je kao prag postavila EPA predstavljaju značajni rizik, kaže dr. Al-Aly.
Znanstvenici napominju da i neki drugi zdravstveni faktori kao i način života mogu igrati ulogu u razvoju bubrežnih bolesti.
Ipak, kaže dr. Al-Aly, istraživanja na životinjama pokazala su da lebdeće čestice koje udišu mogu doći do bubrega krvlju izazivajući upale i stres za organe uključene u pročišćavanje krvi.
“Već se zna da zagađenje zraka povećava rizik za srčane i plućne bolesti. Ovo otkriće podupire teze da čak i niske razine zagađenja zraka sitnim česticama mogu povećati rizik ozbiljnih bubrežnih problema, kaže dr. Jennifer Bregg-Gresham iz Kidney Epidemiology and Cost Center na sveučilištu Michigan u Ann Arboru koja nije sudjelovala u istraživanju.
“S obzirom na to da su milijuni ljudi izloženi riziku bubrežnih bolesti zbog zagađenja zraka – radi se o ozbiljnim javnozdravstvenim implikacijama”.
Ona ističe da ljudi mogu smanjiti zagađenje u unutarnjim prostorima zračnim filterima a u najzagađenijim gradovima nošenjem maske za lice kad su vani. Obje mjere mogu utjecati i na smanje krvnog tlaka, dodaje dr. Bregg-Gresham.
“Zagađenje zraka loše je za sve. Najizloženiji su oni krhki ili oni koji pate od kroničnih bolesti. Ovo istraživanje… podupire stajališta za smanjenje zagađenja zraka čak i ispod sadašnjih standarda zbog društvene koristi, posebno za rizičnu populaciju”.
Hina
