U organizaciji saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku u srijedu je održan je okrugli stol s temom „Reforma hrvatskoga zdravstva“.
Okupljeni predstavnici stručnih komora i udruga u zdravstvu, udruga pacijenata, Koordinacije obiteljske medicine, predstavnici županija, udruženja veledrogerija i pacijenata, kao i priznati stručnjaci iz područja zdravstva, odmah na početku izrazili su svoje žaljenje što se pozivu za sudjelovanje nisu odazvali predstavnici Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), utoliko više, istaknuli su, što su u neslužbenom dokumentu Ministarstva, poznatom javnosti, nabrojene sve mjere, reformska područja i rokovi njezine provedbe uz poziv na dijalog sa svim dionicima u zdravstvu, budući da bez konsenzusa o zajedničkoj viziji zdravstvenog sustava, ne može biti uspješne reforme.
Predsjednica saborskog Odbora Renata Sabljar-Dračevac pozvala je sudionike da iznesu svoje prijedloge i istaknu probleme koje bi se reformskim zahvatima trebali riješiti, naglasivši kako je svima u interesu izrada dobrog zakonskog okvira s ciljem održivog modela zdravstvenog sustava koji više neće generirati gubitke, a koji će poštivati ljudske resurse svih zaposlenih u sustavu, a pogotovo pacijenta u njegovom središtu. Dodala je kako bi reforma trebala stvoriti financijski stabilan i održiv sustav koji je dugoročno otporan na sve izazove. Pohvalila je cjelovitu reformu prikazanu u okvirnom neslužbenom Prijedlogu reforme Ministarstva zdravstva, smatrajući da je potrebna detaljna razrada koja bi pružila bolji pregled.
Na isto se referirao Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske osvrnuvši se na sva tri reformska područja: organizaciju sustava, ljudske resurse, financiranje i politiku lijekova, potom i na mjere i ciljeve te hodogram s rokovima, izražavajući svoje zadovoljstvo što su dotaknuta gotovo sva strateška područja. Udruga poslodavaca u zdravstvu pozdravlja prijenos osnivačkih prava bolnica na državu, uz dvojbu oko specijalnih bolnica, te su za opće bolnice podržali uređenje uvjeta poslovanja, realne cijene zdravstvenih usluga i limite, uređenje statusa menadžmenta, a za specijalne bolnice predlaže da svaka županija, grad i općina sama odluči želi li prenijeti osnivačka prava. Za Zavode za javno zdravstvo (ZJZ) i Zavode za hitnu medicinu (ZHM) predlaže zadržavanje pravnih osobnosti uz jačanje uloge i ovlasti državnih zavoda. Udruga također podržava jačanje domova zdravlja kao temeljnih nositelja primarne zdravstvene zaštite i jačanje „specijalistike“ te predlaže da svaka županija odredi broj domova zdravlja na svom području.
Predstavnik Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić istaknuo je svoje protivljenje ukidanju područnih (regionalnih) ZJZ-ova, odnosno njihovom formiranju kao ustrojstvenih jedinica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz prenošenje osnivačkih prava s jedinica lokalne (regionalne) samouprave na državu. HLK se ujedno protivi centralizaciji hitne medicine i pripajanju županijskih ZHM-ova Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu. HLK smatra da je potrebna sveobuhvatna reforma sustava hitne medicine te se zalaže da reforma ide u smjeru spajanja županijskih ZHM-ova s Objedinjenim hitnim bolničkim prijemom (OHBM).
Liječnička komora također podržava centralizaciju bolničkog sustava, odnosno prenošenje upravljačkih prava na državu kao jedan od alata za provedbu već ranije usvojenih reformskih mjera (npr. Master plan iz 2014.). Nadalje se HLK zalaže za ograničavanje mandata odgovornih osoba ustrojstvenih jedinica na najviše dva uzastopna 4-ogodišnja mandata, pri čemu bi mandat odgovorne osobe trebao isteći do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu. HLK se protivi ukidanju odredbe o ograničavanju postotka ordinacija u svakoj djelatnosti unutar domova zdravlja na 25 posto te se zalaže za omogućavanje prijenosa prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika zaposlenog u ordinaciji.
S time se složila i predstavnica Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM-a) Nataša Ban-Toskić, založivši se za produljenje rada u privatnoj praksi u mreži javne zdravstvene službe i nakon 65. godine starosti liječnika, a upravo zbog manjka broja liječnika u PZZ-ovima. Iznoseći podatke o velikom nedostatku obiteljskih liječnika i nedostatku specijalizacija u ovom području, Ban-Toskić je izrazila svoju zabrinutost što, po njezinom mišljenju, još uvijek ne postoji konkretan plan za primarnu medicinu.
Svi sudionici su zaključno izrazili zadovoljstvo organizacijom okruglog stola te istaknuli potrebu za daljnjim dijalogom koji je nužan za konsenzus o modelu reforme i njezinoj provedbi te s tim u vezi pružanja potrebnih informacija od strane Ministarstva zdravstva.
