Ministri vanjskih poslova Hrvatske i BiH suglasili su se u srijedu da su odnosi između dvije zemlje dobri i prijateljski a stabiliziranje stanja u BiH pomoglo bi očuvanju mira i stabilnosti u cijeloj regiji na čemu Hrvatska kontinuirano radi.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman koji boravi u službenom posjetu BiH je nakon sastanka s ministricom vanjskih poslova te zemlje Biserom Turković u Sarajevu kazao kako uzajamno uvažavanje ostaje temelj suradnje dvije države.
Izazovna i dinamična vremena, kako je kazao, traže održanje mira i stabilnosti u regiji a Hrvatska sve čini kako bi se to i zajamčilo.
Pojasnio je kako već teku pripreme za zajedničku sjednicu vlada dvije države u prvoj polovici ove godine koja će biti održana u Hrvatskoj a razmatra se i održavanje velikog zajedničkog gospodarskog foruma u Sarajevu nakon toga.
Podsjetio je kao Hrvatska i BiH imaju odlične trgovinske odnose s robnom razmjenom od dvije milijarde eura u 2021. godini, realiziraju brojne infrastrukturne projekte poput novih mostova na Savi te povezivanja plinskih mreža.
Šef hrvatske diplomacije u BiH je došao u jeku najveće političke krize koja potresa tu zemlju od okončanja rata 1995. godine i uoči očekivanog nastavka pregovora o izmjenama izbornog zakona kojima bi se trebalo osigurati autentično predstavljanje svih konstitutivnih naroda i građana u tijelima vlasti.
Ti pregovori koji su se odvijali uz posredovanje predstavnika američke i europske diplomacije praktično su zamrznuti u prosincu prošle godine jer nije bilo spremnosti stranačkih čelnika na kompromis koji bi doveo do rješenja.
Od kraja srpnja 2021. godine rad tijela državne vlasti u BiH blokiraju dužnosnici iz reda bosanskih Srba koji su nezadovoljni odlukom bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice Valentina Inzka da nametne zakon o zabrani nijekanja ratnih zločina.
Grlić Radman je kazao kako je svjestan tih okolnosti no Hrvatska računa da će se to riješiti.
“Iskreno se nadam poboljšanju političkih okolnosti u BiH a tome bi uvelike doprinijelo postizanje dogovora o izmjenama izbornog zakona”, kazao je šef hrvatske diplomacije dodajući kako Hrvatska ohrabruje političke lidere u BiH na postizanje dogovora na temelju koncepta jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda te ravnopravnosti svih građana. To bi, drži Grlić Radman, otvorilo i put BiH ka europskim integracijama.
“Kada bi se Hrvatsku pitalo BiH bi već bila u EU i tome nema dvojbe a članstvo u EU bi pridonijelo stabilnosti BiH i pomoglo Hrvatskoj”, kazao je šef hrvatske diplomacije.
Ministrica Turković razgovore je opisala vrlo otvorenima i sadržajnima podsjećajući kako je nedavno u BiH boravio i hrvatski premijer Andrej Plenković a sve je to u cilju poboljšanja uzajamnih odnosa.
“Otvara se mogućnost za napredak i rješavanje pitanja koja opterećuju odnose dvije države već duže vrijeme”, kazala je Turković dodajući kako u rješavanju otvorenih pitanja postoji “ograničeni napredak” ali i prostor za dalju suradnju i njihovo cjelovito rješavanje. Kako je pojasnila, pomak je napravljen kod problema eksploatacije vode iz Buškog jezera za potrebe HEP-a a pitanje gradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori traži dodatne razgovore kako bi se našlo obostrano prihvatljivo rješenje.
Dvije zemlje, kazala je Turković, suglasne su da se u BiH pozornost mora usmjeriti na provedbu reformi na kojima inzistira Europska komisija.
“Destabilizacija BiH ne može proći bez destabilizacije cijele regije a nama je svima u interesu da regija bude stabilna”, kazala je Turković dodajući kako su veze između BiH i Hrvatske snažne a dobro prepoznatljivi međususjedski duh demonstriran i tijekom posjeta premijera Plenkovića siguran je put kojim dvije zemlje žele ići.
Ministar Grlić Radman se nakon razgovora s Turković odvojeno sastao s provincijalom Bosne Srebrene fra Jozom Marinčićem te s vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem.
Prije odlaska u BiH predviđen je njegov posjet Mostaru te sastanak s čelnikom HDZ BiH Draganom Čovićem, lokalnim dužnosnicima kao i susret s biskupom Petrom Palićem i provincijalom hercegovačkih franjevaca fra Miljenkom Štekom.
