Uloga zemlje koja obnaša rotirajuće predsjedništvo EU-a najvećim dijelom se odnosi na obavljanje administrativnih poslova, što uključuje predsjedanje ministarskim sastancima i organiziranje pregovora između zemalja članica i Europskog parlamenta na kojima se usuglašavaju zakonodavni prijedlozi.
Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009. uloga zemlje koja predsjedava nije vidljiva kao nekad, jer sastancima na vrhu europskih čelnika predsjedava stalni predsjednik Europskog vijeća, a ne više premijer zemlje predsjedateljice. Osim toga, Vijećem za vanjske poslove predsjedava visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Međutim, svim ostalim formacijama Vijeća predsjedava zemlja predsjedateljica, koja ima vrlo važnu ulogu u usuglašavanju zakonodavnih prijedloga i svih odluka iz nadležnosti Vijeća.
Zbog Brexita Estonija je preuzela predsjedništvo šest mjeseci ranije nego što je prvotno planirano. Naime, u drugoj polovici ove godine trebala je predsjedavati Velika Britanija, a Estonija nakon nje u prvoj polovici 2018.
