Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić najavio je u utorak natječaje putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u vrijednosti od gotovo tri milijarde kuna do kraja 2024., a u ovoj godini 925 milijuna kuna.
“Ova godina bit će obilježena nizom natječaja, a do kraja 2024. samo putem Fonda možemo očekivati natječaje u vrijednosti od gotovo tri milijarde kuna. I dobar dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odnosi se upravo na područje iz resora Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te će prvi natječaji iz te financijske omotnice ići u smjeru sufinanciranja poduzetničke aktivnosti, odnosno digitalizacije procesa, iskoraka u smjeru novih tehnoloških rješenja“, kazao je ministar Ćorić na konferenciji za novinare u Ministarstvu gospodarstva.
Naredni mjeseci će, kaže, donijeti vrlo angažiranu poziciju Fonda – ove godine bit će 22 natječaja, a kalendarski plan natječaja može se očekivati prije ljeta na mrežnim stranicama Fonda.
Ćorić je podsjetio da je ove godine već otvoreno pet natječaja Fonda koji su najvećim dijelom orijentirani na pitanje zaštite okoliša, odnosno gospodarenja otpadom u kontekstu sanacije divljih odlagališta, što je, rekao je, jedna od “rak rana” sustava već dugi niz godina. Također, orijentirani su i na nabavku komunalne opreme odnosno izgradnju reciklažnih dvorišta za jedinice lokalne samouprave koje imaju manje od 3000 stanovnika te prijevoz otpada s otoka na kopno.
Direktor Fonda Siniša Kukić najavio je da će u ovoj godini putem 22 javna poziva plasirati 925 milijuna kuna korisnicima – građanima, tvrtkama i jedinicama lokalne samouprave. Lani su, kazao je, za isti broj javnih poziva – njih 22, plasirali 616 milijuna kuna.
“U sljedeće četiri godine planiramo iz zaštite okoliša plasirati građanima, jedinicama lokalne samouprave i firmama dvije milijarde 218 milijuna kuna, a iz energetske učinkovitosti 742 milijuna kuna. To znači da bi u sljedeće četiri godine ukupno plasirali dvije milijarde 960 milijuna kuna”, istaknuo je Kukić.
Rekao je da su do sada u ovoj godini, otvorili pet poziva – za sanaciju divljih odlagališta, za nabavu komunalne oprema za jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća, za gradnju reciklažnih dvorišta za jedinice lokalne samouprave koje su ispod 3000 stanovnika, za prijevoz otpada s otoka na kopno i za iskaz interesa za unaprjeđenje i proširenje kapaciteta recikliranja otpada.
Istaknuo je da je Fond u ovoj godini izdvojio sredstva i za potresom stradala područja – 60 milijuna kuna za zbrinjavanje otpada u Baniji te 41 milijun kuna za nabavku kondenzacijskih bojlera u Zagrebu.
Najavio je da ove godine idu i s potpuno novim modelom poziva za poticanje kupnje energetski učinkovitih vozila, za koji će plasirati 105 milijuna kuna, što je duplo više nego lani kada je plasirano 48 milijuna kuna. Objasnio je da su uveli novi model poziva jer je lani izazvao dosta prijepora među korisnicima zbog onog što zovu “najbrži prst”.
Načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u Fondu Maja Rajčić istaknula je da je osnovni cilj tog poziva povećanje udjela energetski učinkovitih vozila a time i smanjenje emisija štetnih plinova. Rekla je da su već proveli poziv za prijavu modela vozila i prodajnih mjesta na koji se prijavilo 50-ak zastupnika sa gotovo 550 prijavljenih modela vozila za sva pogonska goriva koja ulaze u alternativna goriva, a po prvi put i na vodik.
Poziv za prijavu građana i tvrtki raspisat će se početkom lipnja. Poticaj za građane je do 70.000 kuna, a za tvrtku do 400.000 kuna. Osigurano je 90 milijuna kuna, a paralelno će ići poziv za javni sektor za koji je osigurano 15 milijuna kuna. Prijavitelji će trebati doći u auto salon, koji će njihove podatke unositi u sustav Fonda. Podaci o statusu, tijeku poziva i iskorištenosti sredstava bit će javno dostupni na internetskoj stranici Fonda, te će po prvi put, kaže Rajčić, “imati transparentno, u stvarnom vremenu, prikaz stanja iskorištenosti sredstava”.
Rajčić kaže da se na pozive za kupnju energetski učinkovitih vozila ne javljaju samo imućniji građani jer veliki dio njih su oni koji imaju visoku razinu ekološke svijesti, a poticaji su u Hrvatskoj viši nego u ostalim zemljama EU zbog toga što smo od njih manje razvijeni i što imamo manji udio tih vozila na tržištu.
