Na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu u četvrtak su identificirani posmrtni ostatci hrvatskog branitelja Tomislava Milića, ekshumirani lani na području Bogdanovaca, a devet civilnih žrtava rata trebalo biti identificirano do kraja mjeseca.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je kako je identificiran Tomislav Milić, rođen 1962. godine. Njegova sestra Dragica i sin Damir dali su svoje uzorke za DNK analizu na osnovu kojih je utvrđen njegov identitet. Njegove posmrtne ostatke ekshumirali su u veljači prošle godine u Bogdanovcima, a sutra će biti pokopan na Memorijalnom groblju u Aleji hrvatskih branitelja u Vukovaru.
Tomislav Milić pripadnik je 204. vukovarske brigade, u obranu Vukovara uključio se u svibnju 1991. kao pričuvni pripadnik hrvatskih obrambenih postrojbi. U obrani Vukovara sudjelovao je do njegove okupacije, a nestao je tijekom proboja na području Bogdanovaca u dobi od 29 godina.
Neriješeno još 1868 slučajeva
S današnjom identifikacijom, broj nestalih osoba iz Domovinskog rata je 1868, dodao je.
“Ovdje na Zavodu je još devet posmrtnih ostataka civilnih žrtava koje su ekshumirane i do kraja ovog mjeseca ćemo provesti identifikaciju. Jednako tako, u Osijeku ćemo sljedeći tjedan s obiteljima provesti identifikaciju šest osoba, od kojih su dva branitelja i četiri civilne osobe”, rekao je ministar.
Naglasio je kako je to dokaz predanog, ozbiljnog i odgovornog rada u procesu pronalaska nestalih osoba i njihovoj identifikacija. Također, u suradnji s Medicinskim fakultetom i Zavodom uredili su novi DNK laboratorij u vrijednosti od pet milijuna kuna koji će do kraja mjeseca staviti u punu funkciju, a koji će omogućiti provođenje identifikacije i onih posmrtnih ostataka koje s do sada s postojećom opremom nisu mogli, najavio je Medved.
Iz Srbije ni jedan konkretan podatak ili informaciju koja može pomoći u pronalasku nestalih
Vezano sa suradnju sa Srbijom oko pronalaska nestalih, rekao je kako se suradnja u pogledu dostave, protokola, informacija ili saznanja o sudbini nestalih nije promijenila.
“Ta suradnja još uvijek u potpunosti izostaje iako smo mi u proteklih pet godina uputili prema Srbiji preko stotinu zahtjeva koji su vezani za konkretno vrijeme, mjesto i konkretne osobe, upravo s ciljem kako bismo saznali gdje se nalaze posmrtni ostaci nestalih kako bismo proveli identifikaciju i posmrtne ostatke predali njihovim bližnjima”, rekao je.
Dodao je da do sada nisu primili niti jedan konkretan podatak ili informaciju koja može pomoći u pronalasku nestalih te poručio. Rekao je kako se radi o političkoj odluci te ponovio da su u posjedu dokumenata što su postrojbe JNA činile na području Vukovara nakon privremene okupacije.
“Upravo na tom tragu tražimo da nam daju informaciju gdje su završili posmrtni ostaci koji su ekshumirali bilo s ulica Vukovara ili primarnih grobnica. Ovdje se radi o isključivo političkoj odluci Srbije i moj poziv danas ide prema njima da nam dostave informacije o tome gdje se nalaze ti posmrtni ostaci”, poručio je Medved.
Želi da sve obitelji dožive ovakav trenutak i da prestane njihova patnja i bol zbog neizvjesnosti. “Toliki niz godina te obitelji pate i iščekuju istinu. Toliki veliki broj obitelji, poglavito roditelja i supružnika, je umrlo, a nisu dočekali istinu o sudbini svojih najmilijih. Teške su to sudbine”, dodao je.
Apel i onima u Hrvatskoj koji nose teret saznanja o grobnicama
Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir rekla je kako obitelji žive od nade i očekuju da će se dogoditi nešto što će otvoriti arhive koji se nalaze u Srbiji. Uputila je apel svima onima u Hrvatskoj koji nose teret saznanja o grobnicama i onome što se dogodilo, da kažu što znaju i pomognu obiteljima, a apel je uputila i Srbiji.
Predstojnik Zavodu za sudsku medicinu Milovan Kubat rekao je kako Zavod usprkos rušenju, potresu i svim drugim nedaćama cijelo vrijeme nastoji zadržati kontinuitet u radu, pogotovo u identifikaciji posmrtnih ostataka žrtava rata.
Objasnio je kako su za identifikaciju potrebna tri elementa – posmrtni ostatak, dobar genotip i blizak član obitelji. Dodao je kako je DNK analiza jedina metoda identifikacije, ali da je genomska i mitohondrijska analiza koju su do sada radili, nedostatna u situacijama kada su uzorci iz posmrtnih ostataka jako degradirani i kada referentni uzorak nije najbolji, odnosno kada uzorak dolazi od daljnje rodbine umrlog.
“Kupnjom ove opreme, nove tehnologije i uređenju novog laboratorija mi ćemo biti u mogućnosti rješavati i takve situacije, slučajeve koje do sada nismo mogli identificirati”, naglasio je Kubat.
