S ciljem prisjećanja na povijesne činjenice iz Domovinskog rata i u znak sjećanja na prvog poginulog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, u predvorju zgrade Policijske uprave karlovačke postavljena je izložba
Foto: PU karlovačka
Policijska uprava karlovačka i Povijesna postrojba Karlovački počasni vod ZNG 91 su u povodu 30. obljetnice Krvavog Uskrsa , a s ciljem prisjećanja na povijesne činjenice iz Domovinskog rata i u znak sjećanja na prvog poginulog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, u predvorju zgrade Policijske uprave karlovačke postavili prigodnu izložbu. Izložba na simboličan način ukazuje na činjenice koje se odnose na samu akciju Krvavog Uskrsa, između ostalog i na to da su policajci bili prve žrtve Domovinskog rata te da je Ministarstvo unutarnjih poslova sa svojim specijalnim jedinicama, temeljnom policijom i svim rodovima policije aktivno sudjelovalo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
Izložba je medijima predstavljena danas 29. ožujka, a bit će postavljena do 12. travnja. Predstavljanju su danas nazočili general Josip Lucić, predstavnici Karlovačke županije, Grada Karlovca i Udruge SJP Grom Karlovačke županije.
Prigodnu molitvu predvodio je policijski kapelan Andrija Markač, a nakon paljenja svijeće pred spomen obilježjem poginulim i nestalim policijskim službenicima Policijske uprave karlovačke izjave za medije dali su načelnik Policijske uprave karlovačke Darko Bratić, general Josip Lucić i brigadir u mirovini Dubravko Halovanić.
U svojoj izjavi za medije načelnik Bratić istaknuo je da se general Josip Lucić kao pripadnik Ministarstva unutarnjih poslova uključio u Domovinski rat. Od proljeća do jeseni 1991. godine sudjelovao je u stvaranju jezgre hrvatske vojske te je tijekom vojničke karijere obnašao niz odgovornih dužnosti.
General Josip Lucić naveo je kako je ovo trenutak sjećanja i vrijedno se je prisjetiti što se događalo 30-tak godina unatrag. Istaknuo je kako ovi mladi ljudi na slikama izložbe govore o težini vremena u kojem se živjelo prije 30 godina, a sam Karlovac je bio na prvoj crti i može se reći da je opstanak Karlovca u značajnoj mjeri omogućio daljnji opstanak domovine i izgradnju samostalne i suverene Republike Hrvatske. Želi naglasiti ulogu policije jer je policija činila i čini sve kako bi očuvala i osigurala mir svim svojim sugrađanima. Naglasio je da bez profesionalnosti i bez uzdizanja iznad prošlosti, podjela i svega ostaloga, hrvatska policija ne bi uspjela u jednom zajedničkom naporu te je u potpunosti opravdala svoje zadaće te 1990. i 1991. godine stvorila pretpostavku za izgradnju cjelokupnih oružanih snaga.
Brigadir u mirovini, Dubravko Halovanić, autor postavljene izložbe, istaknuo je kako se ovom izložbom prisjećamo aktivnosti od prije 30 godina i prve žrtve Domovinskog rata Josipa Jovića kao i svih pripadnika i djelatnika Policijske uprave karlovačke.
O akciji Plitvice:
Akcija na Plitvicama 31. ožujka 1991. godine bila je odgovor hrvatske policije na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvice i blokiranje državne ceste D1, koja je spajala sjever i jug zemlje. U akciji, izvedenoj u dva dijela, sudjelovala je Jedinica za posebne namjene Rakitje i Antiteroristička jedinica Lučko, koja je kao prethodnica zauzela Koranski most i osigurala ulazak policijskih snaga u Nacionalni park.
U ranim jutarnjim satima jake snage MUP-a krenule su glavnom prometnicom prema Hotelu Jezero. No, kolonu vozila hrvatske policije iz zasjede su napali pobunjenici. Sukob je trajao nekoliko sati, a otpor neprijatelja, dubok snijeg i gusta magla otežavali su proboj naših policajaca. Nažalost, pri kraju akcije poginuo je 22-godišnji Josip Jović, pripadnik Jedinice za posebne namjene Rakitje, a devet policajaca je ranjeno. Pobunjenici su zapucali na Jovića iz pošte. Iako je nosio pancirku, metak ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela.
Uz sav trud medicinske ekipe, Josip je preminuo prije dolaska u bolnicu. Josip Jović prva je žrtva Domovinskog rata i prvi poginuli redarstvenik koji je dao život u borbi za samostalnost i suverenost Republike Hrvatske. Taj događaj u novijoj hrvatskoj povijesti ostao je zabilježen kao „Krvavi Uskrs 1991“.
