Piše: Ivona Šimunović
Engleski pisac Shakespeare piše kako rad koji se obavlja s radošću liječi bolove. Francuski filozof i pisac Voltaire smatra da nas rad oslobađa triju velikih zala: dosade, poroka i oskudice.
Njemački filozof Kant kaže da je najbolja i najljepša radost odmor poslije rada. Njemački reformator Martin Luther poučava da je čovjek rođen za rad, kao ptica za let.
Evo dat ću vam jedan primjer zašto je rad dobro došao!
Mnogo ljudi kaže da nakon treninga nekog se osjeća puno bolje. Iako fizički možda su umorni. Zašto je tomu tako…nakon 30-60 minuta intenzivnog treninga dolazi do premora živčanog sistema i pražnjenja glikogenskih depoa u mišićima. Tada je tijelu potreban oporavak. Uslijed te potrebe, broj i intenzitet misli se smanjuje (kao posljedica premora CNS-a) tako automatski i negativnih misli.
Luče se kokteli hormona poput endokrina koji izazivaju osjećaj zadovoljstva i poboljšanog raspoloženja. Njihova svrha je da umanje stres koje je tijelo pretrpjelo tokom intenzivnog treninga. Otuda se poslije jakog treninga osjećamo “blaženo”.
Ukratko, svaka napetost u živčanom sistemu biva “spaljena” kroz mišićni rad. To dovodi do olakšanja i čovjek se osjeća mnogo bolje. Negativne misli su nestale, spontano se osjeća dobro.
To je otprilike mehanizam “pražnjenja” negativne energije u treningu/radu….Svaki rad i fizička aktivnost nas oslobađa… koliko god pojedini gledali na to ” rad je nužno zlo”. Takav pogled , u nas će unijeti dodatni teret življenja i svakim danom crpiti nam emocionalno fizičku energiju.
Humor je oblik komunikacije pa način na koji ga koristimo, kao i svi drugi oblici komunikacije, govori o tome kako doživljavamo sebe i druge.
O nama mnogo govore i razlozi zbog kojih posežemo za humorom: da bismo stekli popularnost, iskazali zanimanje za druge, prikrili neugodu ili uznemirenost, da bismo nekoga zaveli. No često, i svjesno i nesvjesno, humor koristimo da bismo prikrili, ili nehotice otkrili, svoje prave osjećaje …. ” malo se šaliti na tuđi račun” je humor, koji može biti i grub i agresivan, ne treba uvijek poistovjećivati ga s duhovitošću i vedrim raspoloženjem, koji pozitivno utječu na nas i naše osjećaje.
Humor često može biti začinjen podsmijehom, ironijom i cinizmom pa činjenica da se svi smiju ne mora značiti da je nešto zaista smiješno. Vrlo često ljudi pribjegavaju humoru da bi prevladali neku neugodu, borili se protiv stresa ili tjeskobe, te putem humora ” vratiti milo za drago” nekome…ustvari su osobe nagomilanih frustracija.
Ljudi koji su pod krinkom humora spremni ismijavati druge samo da bi se osjećali bolje koriste se agresivnim humorom. Riječ je o neprijateljski nastrojenim osobama uskih pogleda i punim predrasuda.
Često su neosjetljive i neemotivne bez razvijenog osjećaja empatije. Zbog svega toga, nezadovoljni su i ne uspijevaju se dobro povezati s drugim ljudima.
S druge strane , humor potiče hormon sreće , stvara osjećaj opuštenosti i unosi radost u naše življenje ako ga znamo pravilno koristiti. „ Lijek „ je za nas ali i za ljude oko nas.
Rad i humor naši su saveznici za lakše življenje ali isto tako i naša ogledala nas samih. Koliko smo spremni i sposobni koristiti te mogućnosti ali u dobrom i kvalitetnom smjeru. Pomoći sebi , ali ne povrijediti nikoga.
