Pandemija i zatvaranje ekonomije doveli su do neviđenog povećanja broja radnika koji su izostajali s posla, radili bitno kraće ili ostali bez posla, a najlošije su, prema istraživanju Eurostata prošli hrvatski građani, koji su ostali bez 10,6 posto dohotka ostvarenog u prethodnoj godini.
Slijede Grci, Francuzi i Ciprani, čiji se gubitak godišnjeg dohotka kreće više od sedam posto. Najmanje gubitaka bilježi se u Letoniji, Mađarskoj, Danskoj i Švedskoj, s tim što u analizu nisu uključeni gubici koji će nastati pred kraj godine zbog drugog vala pandemije. Glavnina izgubljenog dohotka zaposlenih radnika posljedica je izostanaka, bilo da je riječ o bolovanju, privremenom nedostatku posla ili smanjenom broju radnih sati.
Na razini Europske unije najveći gubitak dohotka evidentiran je u upravo u turizmu i ugostiteljstvu – 16,8 posto – te sektoru umjetnosti i zabave – 10,9 posto. Gubici dohotka visoko su koncentrirani u ranjivim podskupinama, prije svega među mladima, privremeno nezaposlenima te ženama, koje dominiraju u uslužnom sektoru. U Hrvatskoj je udio izgubljenog dohotka – 13 posto – najveći u nižim dohodovnim skupinama zaposlenih. Općenito, sedam od deset osoba koje su u Hrvatskoj zbog korone izgubile posao Eurostat je okarakterizirao kao osobe s nižim primanjima.
Većina država uspjela je kompenzirati dio gubitaka onima koji su ostali zaposleni pa su i u Hrvatskoj državne potpore za čuvanje radnih mjesta onima koji su sačuvali radna mjesta nadoknadile oko polovine izgubljenih prihoda. Eurostat navodi da su Hrvatska, Francuska, Austrija, Slovačka i Nizozemska onima koji su ostali zaposleni najviše ublažile gubitke. No gubitak dohotka iz radnog odnosa nije u potpunosti ublažen jer državne potpore nisu potpuno pokrivale izvorni dohodak od zaposlenja niti su te kompenzacije dolazile do osoba koje su ostale bez posla, piše u subotu Večernji list.
