Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik se i u jeku krize prouzročene koronavirusom odlučio baviti nijekanjem genocida počinjenog u Srebrenici, a ovoga puta to je učinio otvarajući javnu polemiku s predsjedateljem državnog vrha Šefikom Džaferovićem ali i napadajući predsjednika Crne Gore.
Iz Dodikova ureda u srijedu je priopćeno kako je on Džaferoviću ali i predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću uputio pisma u kojima im zamjera najavljeno sudjelovanje u obilježavanju 25. obljetnice genocida što su ga u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ubivši više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Dodik je Džaferoviću zamjerio jer je kao predsjedatelj Predsjedništva BiH poslao pozivnice brojnim inozemnim državnicima da ove godine 11. srpnja dođu u Srebrenicu i tamo odaju počast žrtvama najvećeg ratnog zločina počinjenog u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Dodik ističe kako je Džaferoviću poznato da su sa stajališta Srba zbivanja u Srebrenici 1995. godine “jednostrano prikazana” .
“Zato smatram da bi trebalo da uvažavate i stavove srpskog naroda u vezi s ovim pitanjem”, napisao je Dodik konstatirajući kako se zbog njegova protivljenja Predsjedništvo BiH ne može povezivati s najavljenim obilježavanjem obljetnice srebreničkog genocida.
Zašto je posebno pismo tim povodom uputio baš Đukanoviću nije pojašnjeno no u njemu Dodik poučava predsjednika Crne Gore kako je tijekom rata u BiH “zločina bilo na svim zaraćenim stranama” te kako su tamo “ratovali svi protiv svih”.
Zbog Đukanovićeve najave kako će doći u Srebrenicu 11. srpnja Dodik ga je optužio da se miješa u “složene” unutarnje poslove BiH.
“Vašim stavom svrstali ste se na stranu isključivo predstavnika jednog naroda i miješajući se u unutarnja pitanja BiH dodatno ste narušili ionako složene unutarnje odnose u BiH”, zaključio je Dodik u pismu upućenom Đukanoviću.
Dodik je ranije ove godine stavio veto na raniji poziv Predsjedništva BiH Đukanoviću za službeni posjet Sarajevu a to je učinio optužujući crnogorskog predsjednika za represiju nad Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) zbog donošenja zakona kojim je i ta vjerska zajednica morala dokazati pravo vlasništva nad imovinom koju sada koristi.
