Iako još uvijek nemamo dovoljam broj žena na izbornim listama, niti na vodećim pozicijama u kompanijama, neke su se žene izborile za svoje mjesto u društvu, osobito kad je riječ o vodećim pozicijama u politici, gospodarstvu i znanosti. Iako sporim koracima, žene se u hrvatskom društvu, polako ali sigurno, pozicioniraju na samom vrhu društvene ljestvice i to na mjestima koja su donedavno bila rezervirana isključivo za muškarce.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović našla se negdje na polovini Forbesove liste najmoćnijih žena svijeta. U ženskoj četvrtini aktualne Plenkovićeve vlade pozicijom moći u ovom času mogu se pohvaliti Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, i Blaženka Divjak, nova ministrica znanosti i obrazovanja.
Martina Dalić je desna ruka aktualnog premijera u gospodarskim pitanjima, od Ine i Agrokora do strategije gospodarskog rasta. Žena koja aktivno sudjeluje u rješavanju najkompleksnijeg hrvatskog problema, Agrokora, odavno se okušala u političkom i gospodarskom okruženju, prvenstveno u financijskim krugovima, a svojedobni raskid s HDZ-om nije joj ugrozio očito visoki rejting koji danas uživa u vodstvu vladajuće stranke.
Uspješna Velikogoričanka u aktivnu je politiku ušla kao ministrica financija u vladi Jadranke Kosor, da bi s HDZ-om raskrstila u vrijeme Tomislava Karamarka, nezadovoljna za njene kriterije premlakom gospodarskom politikom. Sudjelovala je u pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, bila je savjetnica u MMF-u, analitičarka Privredne banke Zagreb, vodila Partner banku, piše Novi List.
Još jedna žena u vladi Andreja Plenkovića, koja je dobila ozbiljan zadatak, da rasplete čvor oko kurikularne reforme, je ministrica Blaženka Divjak koja je došla u poziciju da povuče ključne poteze koji će reformski brod skrenuti u pravom smjeru, ili da ga ostavi da se do kraja potopi. Blaženka Divjak glasi za ‘fajtericu’ koja ne odustaje olako, a kurikularnu reformu označila je kao svoju glavnu misiju.
Hoće li upravljati čvrstom rukom ili će pustiti da joj se u posao pletu oni koji kurikularnu reformu vide kao trenutno najvažniju političku kuhinju, pokazat će se uskoro.
Matematičarka iz Varaždina autorica je više udžbenika, dobitnica nagrade za najbolji e-kolegij i zagovornica elektronskog učenja. Za dlaku joj je izbjegla funkcija rektorice Sveučilišta u Zagrebu, nakon što je na prošlim rektorskim izborima izgubila od Damira Borasa u drugom krugu, sa samo četiri glasa razlike.
Divjak je u startu, pregovarajući o ulasku u Vladu, pokazala zube i dala do znanja da ima svoje čvrste uvjete pod kojima ulazi u tu kombinaciju. Njezina pozicija moći, međutim, ne ovisi samo o tome hoće li sama birati svoj tim i povlačiti poteze koje smatra potrebnim, nego i o tome koliko će još potrajati prilično klimava Plenkovićeva vlada.
U politici još uvijek nema dovoljno žena, a još ih je manje na području pravosuđa, no dokaz da i žene mogu ‘paliti i žariti’ pravosuđem je aktualna šefica USKOK-a, Tamara Laptoš koja je i prije dolaska na čelo glavnog antikoruptivnog tijela u državi bila strah i trepet pravosuđa. Pravnica po struci, ova se Čakovčanka u impresivnu karijeru otisnula iz Državnog odvjetništva, a njene su optužnice u aferama Spice, Indeks, Ina-Mol, bile odskočna daska za novu dužnost.
Prva žena na čelu USKOK-a u svom radu u odvjetništvu isticala se stručnošću i znanjem, a rješavala je najsloženije predmete, posebno iz područja gospodarskog kriminala. Prije šest godina, Međunarodno udruženje tužitelja u Seulu joj je dodijelilo naslov tužitelja godine.
Porezne prijevare, pranje i izvlačenje milijunskih iznosa, krijumčarenje ljudi, teme su kojima se USKOK redovito obračunava, a »kroz šake« prve žene USKOK-a u njenoj su karijeri prošli Sanader, Polančec, Saucha, Pripuz, Rimac i mnogi drugi.
Još jedna žena koja se bori da pravda pobijedi je Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. U političkim i pravnim krugovima Orešković slovi kao neovisna i nepotkupljiva. Jednakim mjerilima mjeri lijeve i desne, a zbog sukoba interesa dosad je kaznila na desetke političara.
Odlučna Ličanka na mnogim je primjerima pokazala da nema nedodirljivih političara, kao ni političarki, pa joj se tako na meti našla i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, s kojom je zaratila zbog puta u SAD i stranačkih humanitarnih donacija, a onda i Tomislav Karamarko, bivši HDZ-ov premijer kojeg je dokazani sukob interesa u aferi Konzultantica stajao političkog sloma i gubitka vlasti.
Njenu odlučnu presudu zbog sukoba interesa, upakiranu s novčanom kaznom, dobili su i Milan Bandić, Željko Kerum, Marina Lovrić Merzel, Siniša Varga…
Baš kao što je to slučaj u politici i pravosuđu, žene se rijetko nalaze na vodećim pozicijama u poslovnom sektoru. Dokaz da žene mogu jednako dobro obavljati svoj posao na području gospodarstva i biznisa je Gordana Deranja, ravnateljica Hrvatske udruge poslodavaca, koja je na tu funkciju došla s pozicije generalne direktorice pulskog Tehnomonta.
Sposobna menadžerica u toj se tvrtki nalazila od početka 90-ih godina, gdje je na upravljačkim mjestima spašavala Tehnomont od propasti. Umjesto pretvorbenog kriminala i financijskog kraha koji su mu prijetili, dovela je tvrtku do pozitivnog poslovanja i sigurne tržišne pozicije. Osim ustrajnog zastupanja interesa poslodavaca, Deranja, kao predstavnica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug za Istarsku županiju zastupa i interese žena u politici i poslovnom svijetu.
Ženama u Hrvatskoj teško je doći do vodećih pozicija, a kad to uspiju vlastitim radom i sposobnostima, trebale bi biti više u javnosti za primjer mladim djevojkama da uspjeh nužno ne ovisi o izgledu i pokazivanju ženskih atributa, smatra aktivistkinja za ljudska prava, Sanja Sarnavka.
‘Treba uvijek gledati na koji su način te žene došle do svojih pozicija. Direktorica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević, na primjer, već godinama svojim radom pokazuje što može, a uspjeh je postigla vlastitim zaslugama. Nažalost, takve žene nisu često u prilici da pokažu da imaju glas.
Nije ugodno biti sama u javnosti, i osobno sam to osjetila, ali je važno da se vidi da ima žena koje se ne boje iskazati svoje mišljenje’, kaže Sarnavka te dodaje kako je takvo postupanje za ženu svojevrsna žrtva, jer ‘jedno je biti pjevačica ili glumica koja pojavljivanjem u javnosti postiže bolju prodaju, a drugo izaći u javnost bez osobne koristi, radi budućih generacija’.
Ženu se u javnosti prvenstveno percipira kroz izgled, a važno je da u javnosti i medijima, kao uzor mladima, ne budu samo polugole pjevačice, upozorava Sarnavka. Kaže kako se ženu se u javnosti još uvijek prvenstveno percipira kroz izgled.
‘Stas je u Hrvatskoj još uvijek važniji nego glas, pa tako političarke često ne dolaze na pozicije zato jer su kompetentne, nego zato jer nisu bile problematične pa su ih dečki pustili da se popnu’, smatra.
