Zbornik radova “Bata- Borovo (1931. – 2016.). Povijesno naslijeđe i perspektive” predstavljen je u četvrtak u vukovarskoj Tvornici obuće Borovo u prigodi skorašnje 88. godišnjice osnutka tvrtke Bata predhodnice Borova, jedne od najvećih tvrtki u bivšoj Jugoslaviji, iznimno stradale u Domovinskom ratu, kasnije obnovljene, ali ni približno u prijeratnom obimu.
Zborniku obuhvaća radove sa znanstveno-stručnog skupa “Bata-Borovo (1931. – 2016.). Povijesno naslijeđe i perspektive” održanog u lipnju 2016. prilikom obilježavanja 85. godišnjice početka rada tvornice Bata, rekla je kourednica zbornika Sandra Cvikić iz vukovarske podružnice Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, organizatora skupa i nakladnika zbornika, tiskanog na 426 stranica.
Po njezinim riječima, zbornik predstavlja vrijedan doprinos u istraživanjima društveno-ekonomske transformacije vukovarskog područja i prikazuje najvažnije segmente povijesnog nasljeđa.
O zborniku su govorili i akademik Dragutin Feletar i Ivana Žebec Šilj, a okupljene su pozdravili Željko Holjevac, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar, i Gordana Odor, predsjednica Uprave Borova.
Zbornik je podijeljen na četiri poglavlja: Povijesne, društvene, političke i geografske okolnosti i uvjeti osnivanja i rada tvornice Bata do Drugog svjetskog rata, Kombinat Borovo kroz drugu polovicu 20. stoljeća, Borovo u Domovinskom ratu i poslijeratnoj revitalizaciji grada Vukovara i Prilozi za povijest Bate/Borova.
Kako je istaknuto tijekom predstavljanja, zbornik “Bata-Borovo” predstavlja pouzdanu i činjeničnu osnovu za daljnja istraživanja o značenju tvrtki te povijesnim, društvenim i drugim promjenama na vukovarskom području od početka tridesetih godina prošloga stoljeća do danas.
Po riječima akademika Dragutina Feletara, zbornikom su udareni znanstveni temelji proučavanju povijesti i značenja tvrtke Bata-Borovo, koju je u Borovu naselju, danas vukovarskoj gradskoj četvrti, 1931. godine osnovao češki industrijalac Tomaš Bata i koja je u razdoblju od 1947. godine do kraja 1980-ih, izrasla u najveće i ekonomski najmoćnije poduzeće u proizvodnji i prodaji obuće i gume u ovom dijelu Europe.
U toj se tvornici svojedobno proizvodilo više od 20 milijuna pari obuće godišnje, tisuća tona auto-guma i gumeno-tehničke robe, bilo je više od 22 tisuće zaposlenih, a u vlasništvu kombinata bilo je i više od 600 maloprodajnih objekata. U Domovinskom ratu, objekti Borova su razoreni, a današnja proizvodnja, obnovljena nakon rata u dijelu objekata, je oko pola milijuna cipela koje proizvodi oko 650 radnika.
