Birokrati u Bruxellesu Europsku uniju žele pretvoriti u naddržavu na štetu nacionalnih identiteta, smatra nositelj liste Mosta za Europski parlament Božo Petrov te ističe da njihovi europarlamentarci neće biti lojalni europskim političkim obiteljima nego “hrvatskom interesu” kako je definiran u njihovom programu.
“Smatram da su političari koji su dosad vodili Europsku uniju pokušali izbrisati identitet država članica stvarajući nekakav uniforman identitet koji bi vodio nekoj naddržavi”, rekao je Petrov u razgovoru za Hinu i dodao da je rast euroskeptičnih stranaka odgovor upravo na ovu tendenciju.
“To nije smjer kojim treba ići, zato i dobivaju odgovor kakav su dobili i iskreno smatram da će se europska politička scena poprilično promijeniti nakon ovih izbora”, ocjenjuje Petrov.
Lista kandidata Mosta nezavisnih lista za Europski parlament (EP) po anketama bi na europskim izborima krajem svibnja mogla dati barem jednog europralmentarca u idućem sazivu EP-a.
Petrov najavljuje da on, iako je nositelj liste, neće ići u Europski parlament nego Mostovi kandidati koji će dobiti najviše preferecijalnih glasova.
Most se još nije svrstao ni uz jednu od europskih političkih grupacija i ne želi nagovijestiti tko će im biti budući partneri, što Petrov tumači time da se hrvatski europarlamentarci “trebaju boriti za interese Hrvatske i njenih građana koji su ih tamo poslali a ne za interese neke europske političke obitelji, tipa Europske pučke stranke”.
Kandidati Mosta su homogeni u tumačenju toga što je hrvatski interes što su, smatra Petrov, definirali u svom programu te će Most “samo po tom kriteriju birati one s kojima će surađivati” u EP-u.
Lojalnost europskim političkim obiteljima
“Nismo ograničeni europskim ideološkim okvirom koji pokušavaju nametnuti određene europske političke obitelji”, ističe.
Sam program Mosta, počevši od odnosa prema suverenitetu članica i nadležnosti EU-a, ipak je znatnim dijelom podudaran s onime parlamentarnih skupina poput Europskih konzervativaca i reformista (ECR) i njihove europske političke stranke (ACRE).
Petrov, međutim, napominje, kako Most nije razgovarao o mogućoj suradnji s tom ili nekom drugom grupacijom, kao ni s naizgled programski bliskim dosadašnjim hrvatskim europarlamentarcima, poput Ruže Tomašić, članice ECR-a, ili Marijane Petir (EPP).
“Što se tiče poklapanja s nekim drugim političkim opcijama mi ne izmišljamo toplu vodu, mi dajemo konkretna rješenja a ona vjerojatno postoje i na drugim mjestima. Nisam to analizirao, niti smo u ovom trenutku u razgovorima i kontaktima s bilo kojom opcijom u Hrvatskoj ili vani. Čekamo rezultate izbora a onda ćemo vidjeti tko su ljudi koji će voditi te opcije, kakvi su konkretno njihovi stavovi”, kaže Petrov.
Po ocjeni Petrova dosadašnji hrvatski europarlamentarci su “bez iznimke” bili prvenstveno lojalni svojim europskim političkim obiteljima, a glede Mostovog eurozatsupnika ne isključuje ni mogućnost da djeluje kao nezavisni zastupnik ukoliko bi ih pripadnost grupaciji ograničavala.
“Nisu nas uspjeli sputati ni u Hrvatskoj zadnje četiri godine, pa ne vjerujem da će nas uspjeti sputati u Europskom parlamentu”, tvrdi Petrov i dodaje kako se pojavom Mosta promijenila politička scena u Hrvatskoj te da je vrijeme da se “razdrma i europska politička scena”.
Od eventualnih budućih partnera u EP-u Petrov kaže da će tražiti “da podrže konkretna rješenja koja Most traži od EU-a kako bi ljudi u Hrvatskoj mogli imati plaću zbog kakve danas idu u Irsku, Njemačku i druge države”.
Isključuje, međutim, pristupanje Europskoj pučkoj stranci. “Mi ne želimo jednoga Tajanija kojeg Plenković i dalje zove svojim prijateljem a koji je izjavio da su Istra i Dalmacija talijanske” ili “jednog Vučića jer još uvijek ne može prihvatiti sve ono što se dogodilo, niti se za to ispričati Hrvatskoj”, kaže Petrov.
Izbor predsjednika Komisije vratiti članicama
Skepsa Mosta prema svrstavanju uz europske političke stranke i nadležnostima Europske unije uočava se i u zalaganju za smanjenje uloge EP-a u izboru predsjednika Europske komisije u korist članica, izravno zastupljenih putem Europskog vijeća i Vijeća EU-a.
“Možemo svjedočiti laganoj puzajućoj federalizaciji EU-a, stvaranju neke naddržave, jer spitzenkandidat nije nešto što je bilo dogovarano na ovakav način. Mi smatramo da se predsjednik Europske komisije treba birati tako da ga predlože predstavnici država a da nakon toga bude odobren u EP-u, a ne da ga predlažu europske političke obitelji”, tumači Petrov.
“Nadležnosti od kojih sve države imaju koristi trebaju se dogovarati zajednički, no sve druge trebaju ostati na državama članicama”, nastavlja i dodaje kako “EU treba poštovati identitet svake pojedine članice”.
“Hrvatska ima hrvatski način života i identitet i to se treba poštivati”, kaže Petrov.
Svjetonazorska pitanja u Europskom parlamentu
“Što se tiče smjernica njih smo zadali programom i svi naši kandidati su tu vrlo homogeni. Što se tiče svjetonazorskih tema ljudi imaju slobodu odlučivanja po svojoj savjesti” u eventualnom radu u EP-u, tumači Petrov.
“Za razliku od nekih drugih stranka koje kažu da su ljudi ulaskom u njihove stranke izgubili dio suvereniteta, poput gospodina Bačića koji je to izjavio za HDZ, mi ne smatramo da se na takav način ljudi trebaju aktivirati u politici”, kaže Petrov.
U dijelu javnosti reakcije je izazvalo stavljanje na treće mjesto liste “ultrakonzervativnog aktivista” povezanog s poljskom nevladinom organizacijom Ordo Iuris.
Petrov kaže podupire svačije slobodno mišljenje o svjetonazorskim temama i stoji iza stavova svakog od Mostovih kandidata.
“Nemam apsolutno ništa protiv načina i djelovanja gospodina Prskala i njegove slobode, kao što je dajem i drugima”, kaže no uvjerava da je ljudima u Hrvatskoj više stalo do pristojnog standarda nego do “svih drugih tema kojima se pokušava manipulirati zadnjih 30 godina”.
Hrvatski nacionalni interes i program Mosta
Petrov kao osnovni kriterij budućih suradnji i djelovanja Mostovih europarlamentaraca navodi nacionalni interes i drži kako je on definiran u njihovom programu.
Kao ključni problem i pitanje nacionalnog interesa na koji hrvatska politika nije adekvatno odgovarala ističe masovno iseljavanje.
“Hrvatska je pogođena masovnim iseljavanjem i ne postoji mogućnost da ostvari gospodarski rast ako se to ne uzme kao kriterij u dodjeli sredstava EU-a”, kaže Petrov.
“EU planira smanjivanje financiranja za članice i povećanje članarine, a mi smatramo da se to ne smije dogoditi. Mi to ne možemo gospodarski iznijeti kako to mogu razvijenije članice koje su od nas dobile visokoobrazovanu radnu snagu koja jača njihovo gospodarstvo”, tumači Petrov.
“U ovom se trenutku predlaže i povećanje sudjelovanja članica u europskim projektima na 30 posto, no zalagat ćemo se da ostane na 15 posto”, najavljuje Petrov.
“Istraživački projekti moraju se usmjeriti i u Hrvatsku, a ne da ih dobivaju uglavnom razvijenije članice. Želimo veće sudjelovanje hrvatskih istraživača u programu Obzor kroz koji je dostupno ogromnih 97 milijardi eura, nastavlja, i pita “zbog čega se kroz Europsko istraživačko vijeće (ERC) 90 posto daje razvijenijim članicama”.
“To su sve načini na koji ćemo se mi boriti da se nadoknadi ovaj dio koji smo izgubili i zaustavimo odlazak ljudi”, najavljuje i optužuje hrvatske stranke da nisu “anticipirale masovno iseljavanje i glasno se borile protiv njega jer se nisu htjele zamjerati svojim političkim obiteljima”.
EU fondovi
Građani bi na izborima trebali kazniti političare koji nisu uspjeli ostvariti svoj plan, a kamoli sve mogućnosti koje im je EU dala na raspolaganje, ocjenjuje Petrov glede skromne realizacije sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju putem EU fondova.
“Sramotno je što se nije iskoristilo niti 17 posto, a još će nam od toga preko penala oduzeti pola milijarde kuna. Hrvatski građani trebaju znati da zbog toga što sadašnji vladajući nisu ostvarili ne mogu imati bolje plaće i poslove, ni učinkovitiju javnu upravu”, kaže Petrov i podsjeća da je “za reformu uprave EU Hrvatskoj odobrio 880 milijuna kuna a Hrvatska nije iskoristila niti jedan posto od toga”.
“Ministar Kuščević još dan-danas nije iznio razloge zašto nije proveo reformu za koju mu je Most napravio akcijski plan. Naravno da sadašnjim vladajućima to nije interesu jer će morati ukidati svoje uhljebe. (…) Niti su povukli novce niti su napravili strukturne reforme”, kaže Petrov.
EBCG kao još jedan put prema “naddržavi”
Petrov odbacuje argumente za stvaranje Europske granične i obalne straže, koja će zamijeniti FRONTEX, i ocjenjuju da je to još jedan od načina stvaranje europske naddržave koja dokida suverenitet članica.
“Argument racionalizacije je klasična zamjena teza”, smatra Petrov jer “postoje nadležnosti koje Hrvatska može ostvariti bolje individualno, kroz jačanje naše granične policije jer mi najbolje znamo svoj teren”.
“EU nam treba omogućiti isto što i drugima, a to je više sredstava i, u konačnici, Schengen, a ne prisiljavati nas na zajedničku vojsku koja “vodi u stvaranje naddržave”, kaže Petrov.
Protiv širenja EU-a na jugoistok Europe “na mala vrata”
Petrov glede širenja Unije na zemlje jugoistočne Europe očekuje da zemlje kandidati “ispoštuju iste kriterije koje su ispoštavali Hrvatska i svi drugi, a ne da na mala vrata uđu u EU”.
“Bosna i Hercegovina, ako želi biti dio zajednice suverenih nacije gdje vlada ravnopravnost, to treba prvo pokazati na svom primjeru gdje i Hrvati trebaju biti ravnopravni”, a Srbija treba prihvatiti odgovornost za ratove devedesetih te “ispoštovati poglavlja 23 i 24 koja se tiču i obeštećenja hrvatskih žrtava, nestalih, žrtava logora i ubijenih”, kaže Petrov.
Uvođenje eura nakon referenduma
Euro se treba uvesti kada hrvatsko gospodarstvo bude spremno a o tome trebaju odlučiti građani referendumom, poručuje Petrov.
“U tako ključnim odlukama smatram da hrvatski građani trebaju sudjelovati, a alat koji imaju je referendum. (…) Zato smo se borili i zato jesam za referendumske inicijative, uključujući i referendum za euro”, zakjlučuje čelnik Mosta.
