Amerikanci su prilično zagrijani za potpunu pomrčinu Sunca koja će se dogoditi 21. kolovoza. Ipak, znanstvenicima je događaj zanimljiv iz razloga što će pomrčina otkriti jednu od najvećih i najsmrtonosnijih tajni Sunca: Sunčevu koronu.
očeti priču o Sunčevoj koroni treba uz spominjanje znanstvenika i nobelovca Hansa Bethea koji je zaslužan za razumijevanje fenomena „zašto sunce tako sja“. Bethe je 1967. dobio Nobelovu nagradu upravo zato jer je došao do odgovora na to pitanje, a razlog su rekacije nuklearne fuzije, piše Dnevnik.hr
Ukratko, Bethe je shvatio da se parovi vodikove jezgre spajaju poput glinenih kuglica. One se doslovno lijepe jedna za drugu i tako stvaraju zilijone jezgri helija. Ta spajanja odnosno transformacije, eksplozivne su i oslobađaju velike količine energije koje su otprilike količinom slične detonaciji 100 milijardi atomskih bombi, a detoniraju se skoro svake sekunde. Upravo taj konstantan proces stara „fotosferu“ – ono po čemu mi sa Zemlje vidimo da Sunce tako blistavo sjaji, objašnjava doktorant za Fox News.
No zanimljvost je u tome što upravo tijekom potpune pomrčine, Mjesečeva sjena savršeno skrije sjajnu fotosferu. Tada Sunce više nije tako zaslijepljujuće blistavo i dolazimo do onog dijela gdje lijepo sjajno Sunce postaje mračno, i veoma smrtonosno.
Zbog jake svjetlosti fotosfere, mi ne vidimo koronu – Sunčevu mnogo manje sjajnu, halogenu vanjsku atmosferu. Upravo je otkrivanje Sunčeve korone, koju je teško proučavati, veliko zadovoljstvo i izazov za znanstvenike. Oni zato pozorno iščekuju pomrčinu kako bi došli do novih saznanja o tom najtajnovitijem, najturbulentnijem i najnepredvidljivijem dijelu Sunca.
Začudo, korona je mjesto gdje je više vruće nego na samoj površini Sunca. Temperature se kreću od milijun do nekoliko milijuna Celzijevih stupnjeva,dok je na površini Sunca “tek” oko 5700 stupnjeva. Slično kao kad se malo odmaknemo od vatre, pa na tom mjestu ne osjetimo smanjenje topline, nego još veću vrućinu.
