Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je u četvrtak da će Vlada na tragu jučerašnjeg izvješća Europske komisije nastaviti još intenzivnije pripreme za uvođenje eura kao službene valute, između ostalog jer će to doprinijeti dugoročnom održivom gospodarskom rastu Hrvatske.
Na početku druge sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Plenković je rekao da je ulazak u europodručje jedan od političkih ciljeva Vlade, podsjetivši da je ugovorom o pristupanju Hrvatske u EU ta obveza vrlo jasno preuzeta.
Ustvrdio je kako je predanost Vlade strukturnim reformama potvrđena jučerašnjim izvješćem Europske komisije, u kojemu se navodi kako Hrvatska bilježi ekonomske neravnoteže, ali ne više prekomjerne.
“Na tragu izvješća nastavit ćemo se intezivnije pripremati za uvođenje eura kao službene valute, jer smatramo da će i to doprinijeti dugoročnom održivom gospodarskom rastu Hrvatske i to zahvaljujući jačoj integraciji u jedinstveno tržište EU-a u svim sektorima gospodarstva te boljom koordinacijom ekonomskih politika s ostalim zemljama članicama europodručja”, rekao je Plenković.
Kaže da je u EK-ovu izvješću vrlo jasno potvrđen napredak u četiri preporuke dobivene prošle godine, istaknuvši kako se Hrvatskoj do sada takav napredak nije nikada dogodio.
Napominje da smo na temelju takve ocjene jedina država koja je otišla u viši rang, odnosno izašla iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, u kojoj smo se nalazili od 2014. godine.
Kaže da je jučerašnji događaj potvrda da Vlada poduzima reforme u pravom smjeru i da se one prepoznaju i od “vrlo detaljnog povećala kojim različite službe Komisije promatraju države članice”.
“Ovo izvješće utvrđuje nas u uvjerenju da je naša ekonomska politika ispravna i dobra za Hrvatsku i njeno gospodarstvo, te u konačnici za naše građane”, poručio je Plenković.
Građani i poduzeća će koristiti prednosti druge najvažnije svjetske valute
Plenković poručuje da uvođenje eura znači da će hrvatski građani i poduzeća za nekoliko godina koristiti prednosti druge najvažnije svjetske valute, što će dodatno osnažiti gospodarstvo i financijski sustav, povećati financijsku sigurnost građana i povjerenje ulagača.
Posljedično tome možemo očekivati i povećanje životnog standarda, kao što je bio slučaj i u zemljama srednje Europe koje su uvele euro, kaže premijer.
Ističe da će Hrvatska članstvom u eurozoni postati i dijelom najužeg kruga država EU, čime ćemo, uz ulazak u Schengenski prostor, zaključiti proces svoje pune integracije i afirmacije u Europi.
Nakon jučerašnjeg najnovijeg izvješća Komisije, kaže Plenković, Hrvatska može poduzeti nove korake prema sljedećoj stepenici, a to je ulazak u Europski tečajni mehnizam II.
Podsjetio je da je u jesen 2017., prilikom predstavljanja strategije uvođenje eura, 2020. godina, kada Hrvatska predsjeda i Vijećem EU, označena kao i godina koja bi prema planu i namjerama trebala biti i ona u kojoj će Hrvatska biti vrlo blizu ostvarenja ambicije ulaska u taj mehanizam.
Dvije lipe više za kavu
Plenković tvrdi da će učinak konverzije kune u euro na rast potrošačkih cijena biti blag i jednokratan, kako ukazuju iskustva drugih članica gdje su cijene u prosjeku povećane za svega 0,23 posto.
“To znači da bi vam se prosječna cijena jedne kave povećala za oko dvije lipe”, ilustrira Plenković.
Najavio je da će Vlada osigurati mjere praćenja procesa konverzije, što će uključivati obvezno isticanje cijena i u kunama i eurima, kako bi se izbjegle zloupotrebe u zaokruživanju cijena i njihovog neosnovanog rasta.
“Cijene u europodručju su zadnjih 14 godina narasle znatno manje nego u Hrvatskoj, a u istom razdoblju u zemljama srednje Europe koje su uvele euro prosječne bruto plaće rasle su brže no u Hrvatskoj. Stoga ne stoje zvučni slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće”, zaključio je Plenković.
Ribić: Ne srljati s uvođenjem eura, Deranja vidi prednost za izvoznike
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić poručio je uoči sastanka da je za uvođenje eura, ali ne sada. Smatra kako s uvođenjem ne treba srljati jer nema efikasne valute koja je na korist svih zemalja EU-a.
Smatra da je ključni problem što će se dogoditi ako Hrvatsku i slične zemlje pogodi ekonomska kriza i recesija. Kaže da tada te države imaju dvije mogućnosti: imati svoju valutu te manevrirati i zadržati punu zaposlenost i gospodarski rast, a u drugom slučaju mora intervenirati netko iz Bruxellesa.
“Mora postojati razina solidarnosti u EU koje trenutno nema. Dok se ne kompletira europska monetarna unija, dotad ne treba ulaziti u euro”, poručio je Ribić.
Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja smatra da je uvođenje eura zbog tečaja velika prednost za izvoznike, predstavlja olakšanje i za one koji imaju kredite u eurima, a smatra da je u kontekstu trenutnog jačanja kune uvođenje eura dobro i za turističku sezonu, jer bi tada turisti dobili realnu vrijednost za svoj novac.
Kaže da, ako se odlučimo za uvođenje eura, imamo barem četiri godine za podizanje gospodarstva, kako bi bilo barem na srednjoj razini EU, te kako bi onda to imalo smisla.
“Ako ćemo biti nekonkurentni, tada ne vidim priliku u uvođenju eura. Ako s druge strane iskoristimo šansu i sve benefite koje uvođenje eura donosi (…) onda je to dobar potez”, poručuje Deranja.
