„Ovo mišljenje posebno je važno za žene u ruralnim prostorima jer sam njime tražila da se zadrže tematski potprogrami za žene u okviru Programa ruralnog razvoja kako bi se osigurale potpore ženama poljoprivrednicama te da se na razini država članica prepozna i prizna „nevidljivi rad“ žena u ruralnim prostorima kako bi one mogle ostvariti prava koja im pripadaju“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.
Petir želi doprinijeti poboljšanju života europskih poljoprivrednika i stanovnika ruralnih prostora, a osobito žena u ruralnim područjima. Naime, samo 30% žena ima status vlasnica poljoprivrednih gospodarstava. Pored navedenog, participacija žena u povlačenju sredstava iz Programa ruralnog razvoja je niska, a niti jedna država članica nije do sada uspostavila tematske potprograme za žene u ruralnim prostorima predviđene Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj kakvi primjerice postoje za mlade poljoprivrednike.
„Porazna je činjenica da nijedna država članica nije u svoj Program ruralnog razvoja uključila potprogram namijenjen ženama kako bi poduprla žene u ruralnom prostoru te se nadam da će se to uskoro promijeniti jer žene imaju interes za bavljenje poljoprivredom i financijsku podršku koju Unija za to osigurava treba iskoristiti“, rekla je Petir.
Također, ona ističe kako je važna veća dostupnost društvene infrastrukture nužna za kvalitetan život žena u ruralnim područjima poput specijalizirane medicinske skrbi, njege za starije osobe te veće dostupnosti predškolskih ustanova. „Kod ulaganja u infrastrukturu, usluge i stjecanje znanja i vještine države članice bi u okviru svojih strateških planova trebale razmotriti izgradnju neophodne infrastrukture koja je dio strategije lokalnog razvoja te je ujedno i prilagođena ženama u ruralnim područjima. Takva infrastruktura trebala bi biti usmjerena na pružanje potrebne pomoći i podrške osnaživanju žena i poticanje njihovog zaposlenja“, rekla je zastupnica Petir.
Petir se osvrnula i na probleme s kojima se susreću žene u ruralnim područjima napomenuvši kako su one često ekonomski ovisne o suprugu, za njih ne postoji radno vrijeme, a bore se i s nedostatkom osnovnih socijalnih i mirovinskih prava poput bitno nižih mirovina ili pak neplaćenog porodiljnog dopusta. Gotovo polovica njih nikada ne odlazi na godišnji odmor, a u vrlo maloj mjeri participiraju u procesima donošenja odluka na lokalnoj i regionalnoj razini.
Ovo mišljenje prepoznaje neprocjenjiv doprinos koji žene ostvaruju u gospodarstvu ruralnih područja te potiče države članice i EU da daju snažniju podršku ženama u ruralnom prostoru.
„Ženama je potrebno olakšati pristup zemljištu i kreditima te osigurati sva socijalna prava koja trenutno nemaju jer njihov rad na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu nije prepoznat i vrednovan stoga je potrebno regulirati profesionalni status seoskih žena“, kazala je Petir.
