U organizaciji Europskoga saveza za nedjelju, u Europskom parlamentu u Bruxellessu održana je konferencija o slobodnoj nedjelji i dostojanstvenom radnom vremenu u Europi na kojoj je hrvatska eurozastupnica Marijana Petir upozorila da svaki radnik u trgovini u Hrvatskoj radi mjesec dana godišnje besplatno.
“Ako se izuzmu dani tjednog i godišnjeg odmora, svaki radnik u preostala 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze“, izjavila je Petir na konferenciji na kojoj su razmijenjena iskustava i promovirano dostojanstveno radno vrijeme u državama članicama EU-a.
Na poziv Petir, na skupu su sudjelovali fra Božo Vuleta, predstavnik Hrvatskog saveza za nedjelju, te Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, priopćeno je u utorak iz ureda hrvatske eurozastupnice.
Petir, koja pitanje osiguranja slobodne nedjelje za sve zaposlene, posebice u trgovini, smatra izuzetno važnim, u svom se govoru dotakla i dvaju istraživanja koje je provela u Hrvatskoj u suradnji tvrtkom Medianet.
U istraživanju iz 2017. godine 90 posto hrvatskih građana izjasnilo se kako žele da se osigura slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene. Usprkos tomu, u Hrvatskoj trgovine mogu raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan.
Drugo istraživanje, koje je provela 2018. godine o ravnoteži privatnog i poslovnog života, pokazalo je da 50 posto zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno, a najveći problem uočen je upravo u sektoru trgovine.
Europski parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o prijedlogu Europske komisije za novu direktivu o ravnoteži između privatnog i poslovnog života roditelja i skrbnika, a Petir je izarazila nadu da će razgovori o Direktivi o radnom vremenu krenuti prema rješenju, a tema slobodne nedjelje doći na dnevni red.
Vuleta je ustvrdio da rad trgovina i drugih ne-nužnih djelatnosti neradnim danima, nedjeljom i blagdanima u Hrvatskoj ne utječe pozitivno na ekonomske aktivnosti, ali ima negativan utjecaj na kvalitetu života radnika u trgovini, njihovih obitelji i cijeloga društva.
“Dosadašnje vlade su neshvatljivo i neprihvatljivo, na štetu radničkih prava, štitile prohtjeve velikih trgovačkih lanaca, većinom stranih, kojima u matičnim zemljama nisu dopuštena takva kršenja radničkih prava“, rekao je Vuleta.
Štulić se založila da se zakonom utvrdi radno vrijeme u trgovini i da se ne prepušta poslodavcima utvrđivanje radnog vremena kako god žele.
