Predsjednik Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDA) Armin Hodžić rekao je u nedjelju da je bošnjačka nacionalna manjina nezadovoljna nepovoljnim položajem Bošnjaka u Hrvatskoj za što stranka dijelom smatra odgovornom nezainteresiranost saborske zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj za zastupanje njihovih interesa u Hrvatskom saboru, te je najavio svoju kandidaturu za saborskog predstavnika Bošnjaka u idućem izbornom ciklusu.
“Kada govorimo o Bošnjacima u Hrvatskoj, uvijek kao predstavnici bošnjačke nacionalne manjine ističemo da je taj položaj izuzetno loš”, rekao je Hodžić na konferenciji za novinare u Novinarskom domu u Zagrebu.
Istaknuo je kako su Bošnjaci druga po broju nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj, ima ih više od 31.500, a unatoč tome, svoju izbornu jedinicu dijele s četiri druge nacionalne manjine – Albancima, Makedoncima, Crnogorcima i Slovencima, te su u izbornom ciklusu 2015. i 2016. godine izgubili mogućnost da imaju svoga predstavnika u Hrvatskom saboru.
“Unazad nekoliko godina Bošnjaci su izgubili svoj glas u Hrvatskoj, izgubili su mogućnost da artikuliraju svoje stavove i interese, da ih prezentiraju institucionalno, te da se izbore za iste”, rekao je Hodžić. U trenutnim okolnostima, ustvrdio je, Bošnjaci su u Hrvatskoj nacionalna manjina “ne druge, već treće kategorije”.
Nezadovoljan dosadašnjim zastupanjem Bošnjaka u Hrvatskom saboru od strane nezavisne zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj, Hodžić je najavio svoju kandidaturu za predstavnika Bošnjaka u Hrvatskom saboru u idućem izbornom ciklusu, u 12. izbornoj jedinici.
Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba Harun Omerbašić prozvao je zastupnicu Lekaj Prljaskaj za nezainteresiranost, nekvalitetan rad, te izbjegavanje suradnje i komunikacije, napomenuvši kako su vrata predstavnika bošnjačke nacionalne manjine za suradnju s Lekaj Prljaskaj unatoč tome i dalje otvorena.
“Mi je pozivamo i ovim putem da otvori vrata svojeg ureda i počne surađivati s legitimnim predstavnicima bošnjačke nacionalne manjine u RH”, rekao je Omerbašić.
Hodžić se također kratko osvrnuo na odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako “apsolutno pozdravlja izjave hrvatskog državnog vrha da je Hrvatska najveći prijatelj BiH”. Smatra, međutim, da te izjave treba potkrijepiti i djelima, “odnosno, da ono što se govori, treba implementirati u praksi”.
Prema njegovu mišljenju problem je što državni vrh Republike Hrvastke sliku i informacije o stanju u BiH dobiva “putem samo jednog kanala, HDZ-a BiH, odnosno, njegova lidera Dragana Čovića”.
“Kao što smo mogli vidjeti, posljednja politička djelovanja Dragana Čovića ogolila su sve ono što smo mi isticali i naglašavali unazad godinu i pol dana, dakle i prije održavanja izbora u BiH, a to je da ne postoji tolika razina problema između Hrvata i Bošnjaka koja je nepremostiva”, kazao je predsjednik SDA Hrvatske Hodžić.
Napomenuo je da je Čovićev odlazak na obilježavanja tzv. dana Republike Srpske bio prvi od kad je taj dan proglašen neustavnim, što “daje potpuno drugu sliku i šalje potpuno drugu poruku od onoga što se događalo ranije”.
“Smatram da to nije u skladu s onim kako Hrvatska vodi svoju vanjsku politiku kao zemlja članica EU. Zbog toga se nadam da će hrvatski državni vrh shvatiti da je potrebno pronaći način da dođe do dijaloga između legalnih i legitimnih predstavnika Bošnjaka u BiH i svih drugih, koji predstavljaju i Hrvatske i Srbe, te da će se naći zajednički jezik i postići konsenzus oko nekih vitalnih pitanja koja su u zadnje vrijeme izašla na vidjelo u BiH”, kazao je.
Do toga neće doći ukoliko se u BiH nastave veličati ratni zločinci, davati imena trgova i škola pravomoćno osuđenim ratnim zločincima, te se nastavi “stvari gledati na način vrijeđanja na nacionalnoj i vjerskoj osnovi”, smatra Hodžić. Ustvrdio je da zbog svojeg političkog angažmana dobiva prijetnje i poruke mržnje, neke od kojih je i pročitao.
Novinarima se kratko obratio i predsjednik SDA ogranka Velika Gorica, Salih Huremović, branitelj u Domovinskom ratu, odlikovan za sudjelovanje u akciji Oluja.
Istaknuo je da je u Domovinskom ratu u obrani Hrvatske sudjelovalo 25 tisuća Bošnjaka, od čega ih je 1180 poginulo, nekoliko je stotina ranjenih, a stopostotnih invalida blizu 100. “To su brojke koje se ne mogu i ne smiju zanemariti. Nažalost, ta žrtva danas nije primjereno priznata i obilježena”, rekao je Huremović.
