Hrvatska je za voće i povrće koje uvozi iz trećih zemalja, među kojima je i BiH, odredila takse koje su 22 puta veće od dosadašnjih. Prema novim cijenama taksi, umjesto 12 eura, sada će se naplaćivati 270 eura. Zbog ovakve mjere, BiH, Srbija, Makedonija, Crna Gora, Albanija i Kosovo su uputili dopis Europskoj komisiji koji prenosimo u cijelosti.
Pismo je upućeno na adresu Generalnog direktorata za pitanja trgovine i čelnog čovjeka ovog tijela Europske komisije:
Poštovani gospodine Demarty,
Obraćamo Vam se u ime poslovnih zajednica Zapadnobalkanske šestorke u vezi sa štetnim implikacijama propisa koje je uvela Vlada Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu 15. srpnja 2017. godine.
Riječ je o Pravilniku koji propisuje uvjete i način vršenja inspekcije i kontrole usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, mjerama i aktivnostima inspektora i uvjeta za uvoz i izvoz voća i povrća. Novim amandmanom u Aneksu VI ove uredbe predviđena je naknada za inspekciju i kontrolu usklađenosti voća i povrća uvezenih iz trećih (izvan EU) zemalja, što je 22 puta više u odnosu na prethodni period.
Ova jednostrana netarifna barijera direktno utječe na dugoročne trgovinske sporazume za izvoz voća i povrća u Hrvatsku, koje imaju dobavljači iz Srbije, Crne Gore, Makedonije i Bosne i Hercegovine. Shodno tome, proizvođači i trgovci iz ovih zemalja izvan EU, koji su u procesu pristupanja EU, stavljeni su u neravnopravan položaj tako što se značajno povećava konačna cijena predmetnih proizvoda.
Ova izuzetno štetna mjera nije u duhu formulacije i smisla SSP-a – Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i predmetnih zemalja, a posebno njegovog člana pod nazivom “Mirovanje” koji glasi: “Od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma, nema uvođenja novih carinskih opterećenja na uvoz ili izvoz niti nameta s jednakim efektom, niti će se one koje se već primjenjuju uvećavati … ”
Željeli bismo vas upozoriti da uzmete u obzir da donošenje ovog pravilnika ozbiljno ometa trenutni režim slobodne trgovine između naših zemalja i EU i stvara značajnu ekonomsku štetu. Nadamo se da ćete poduzeti sve moguće korake u vašoj nadležnosti kako biste pomogli u rješavanju ovog pitanja, u duhu principa slobodne tržišne ekonomije i spremnosti EU da doprinese ekonomskim reformama u referentnim zemljama i dubljoj ekonomskoj integraciji Zapadnog Balkana u cjelini.
Uvođenje ovakvih barijera u trgovini usporava poslovnu suradnju između regije i EU, a posebno s Hrvatskom. Istovremeno, takve jednostrane mjere rezultiraju u prekidanju trgovinskih lanaca vrijednosti koji nam svima koriste, tako što nas čine konkurentnijim na domaćem, ali i europskom jedinstvenom tržištu, te predstavljaju kamen temeljac ekonomskog razvoja regije na njegovom putu ka EU, navedeno je u pismu.
