Rješenje pitanja Nagorno-Karabaha je prijeko potreban uvjet za uspostavu odnosa između Turske i Armenije, izjavio je u subotu turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan tijekom posjeta Azerbajdžanu.
“Želimo upostavu i očuvanje dobrih odnosa sa svim našim susjedima, ali rješenje pitanja Nagrono-Karabaha je prijeko potreban uvjet za uspostavu odnosa s Armenijom”, izjavio je turski predsjednik u tv govoru u Bakuu.
“U toj aferi prije svega okupatori trebaju učiniti prvi korak”, dodao je.
Nagorno-Karabah, ili Gorski Karabah je enklava većinom nastanjena Armencima, koju su sovjetske vlasti 1921. pripojile Azerbajdžanu, a koja je jednostrano proglasila neovisnost 1991. uz podršku Armenije.
Turska je 1993. zatvorila svoju granicu s Armenijom iz solidarnosti s Azerbajdžanom i zbog mjera odmazde za podršku Erevana armenskim separatistima.
Međunarodna zajednica smatra da je ta regija dio Azerbajdžana.
Rat između etnički turskih Azera i Armenaca Karabaha je izbio 1988. Bez obzira na prekid vatre potpisan 1994. tamo su česti oružani sukobi.
Turska je izjavila da je spremna na “novu stranicu” s Armenijom nakon izjava novog armenskog premijera Nikola Pashinyana, koji je spominjao moguću uspostavu diplomatskih odnosa između dviju zemalja.
Prije izbora Pashinyana, Erevan je početkom ožujka opozvao dogovore o normalizaciji s Turskom, optuživši Ankaru da se ne može “osloboditi svojih stereotipa”.
Dvije zemlje se spore oko pitanja masakra Armenaca koje su počinili osmanski Turci 1915-1917. Armenija te masakre naziva genocidom. Erevan procjenjuje da je ubijeno oko 1,5 milijuna ljudi dok Turska odlučno odbacuje taj termin. (H)
