Kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na predstojećim listopadskim izborima u toj zemlji Željko Komšić u četvrtak je optužio Hrvatsku da “opljačkanim novcem” otvara konzulate po BiH poput onoga koji je dan ranije otvoren u Livnu.
U pisanoj izjavi koja je medijima dostavljena iz središnjice stranke Demokratska fronta (DF), čiji je Komšić predsjednik, tvrdi se kako je uspostava konzulata u Livnu zapravo financirana “novcem građana Bosne i Hercegovine” a ta teza temeljena je na tvrdnji kako Hrvatska zapravo pljačka BiH koristeći njene resurse bez naknade, u konkretnom slučaju vodu iz Buškog jezera kod Livna koje se koristi kao akumulacija za potrebe hidroelektrane “Orlovac” pokraj Sinja.
“Koristeći vodu iz akumulacije Buškog jezera Hrvatska elektroprivreda (HEP) godišnje proizvede ogromne količine električne energije što joj donese nezakonite, čiste dobiti od minimalno 70 milijuna konvertibilnih maraka (35,8 milijuna eura). Hrvatska to radi potpuno nezakonito bez sporazuma s Bosnom i Hercegovinom a po ‘dozvoli’ njene ugašene paratvorevine tzv. Herceg Bosne”, pojašnjava Komšić svoje navode.
U učestalim istupima poput ovoga čiji je očevidni cilj mobiliziranje bošnjačkog biračkog tijela na čiju potporu računa kako bi u izbornoj utrci za Predsjedništvo BiH pobijedio kandidata HDZ BiH Dragana Čovića, Komšić je pozvao predstavnike vlasti Hrvatske “da prestanu s bahaćenjem i pljačkom Bosne i Hercegovine”.
“Otvaranje konzulata nije toliko problematično. Problem leži u tome što se ti konzulati otvaraju sredstvima koja su ‘stečena’ pljačkom građana Bosne i Hercegovine”, poručio je Komšić konstatirajući kako se tako ne mogu graditi dobrosusjedski odnosi.
Njegova je zaključna teza kako Hrvatska na ovakav način najviše šteti Hrvatima u BiH odnosno kako se njih ne može zadržati u toj zemlji otvaranjem konzulata nego zaustavljanjem “pljačkaške politike” za čiju provedbu je optužio HDZ BiH nazvavši tu stranku “prekograničnom kriminalnom organizacijom”.
Problem korištenja vode iz Buškog jezera nastao je raspadom bivše Jugoslavije kada su se akumulacija i hidroelektrana kao dio zajedničkog projekta tadašnjih socijalističkih republika Hrvatske i BiH u sastavu SFRJ našle u dvije neovisne države.
Općine Livno i Tomislavgrad polažu pravo na naknadu za potopljeno zemljište na njihovom teritoriju koju im je po ugovoru dužan isplaćivati HEP a tvde kako dobijaju premalo u odnosu na dobit koju ostvaruje Hrvatska elektroprivreda. No problem je u biti prouzročila nejasna zakonska regulativa na razini Federacije BiH koja regulira plaćanje naknade za korištenje vode zbog čega se ne zna koliko točno kome novaca pripada na ime naknada.
Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković poručio je u srpnju prošle godine na zajedničkoj sjednici vlada dviju država održanoj u Sarajevu kako je Hrvatska spremna ispuniti sve svoje financijske obveze na temelju dogovora o raspodjeli novca kojega moraju postići unutar BiH.
