U Saboru je u ponedjeljak obilježena deseta godišnjica osnivanja institucije pravobranitelja za osobe s invaliditetom, a pravobraniteljica Anka Slonjšak istaknula je da joj misija “pridonijeti stvaranju društva u kojemu će građani, bez obzira na svoje različitosti i ograničenja, imati jednake mogućnosti življenja i djelovanja”.
Posebno važnim navela je jačanje svijesti o jednakosti, vrijednosti, uključenosti i sposobnosti osoba s invaliditetom u javnom i političkom životu Hrvatske.
“Od prvog dana postojanja Ured pravobranitelja usmjeren je na promicanje svijesti o univerzalnom principu jednakosti svih ljudi”, kazala je Slonjšak, koja posebno značajnim smatra što im se s vremenom obraćalo sve više osoba s invaliditetom, upozoravajući na probleme s kojima se susreću i iskazujući svijest i spoznaju o vlastitim pravima i obvezama društva prema njima.
U tome ih treba dodatno osnažiti, poručila je, napomenuvši da su kroz različite aktivnosti nastojali podizati razinu svijesti u društvu, kod nositelja javnih politika i u najvišim državnim institucijama.
Među postignućima kojima se u deset godina rada posebno ponose u Uredu pravobraniteljice, Slonjšak je izdvojila izmjene zakona kojima je omogućeno da se osobama s invaliditetom koje odluče raditi više ne ukidaju osobna invalidnina i obiteljska mirovina.
Također, izborili su se da se svim osobama s invaliditetom vrati pravo glasa, a glasanje su omogućili i osobama s invaliditetom i starijim osobama koje žive u ustanovama.
Rad Ureda, naglasila je Slonjšak, rezultirao je porastom svijesti da lišavanje poslovne sposobnosti predstavlja teško kršenje ljudskih prava osoba s invaliditetom te da im je mjesto u zajednici, a djeci s teškoćama u razvoju u redovnim školama zajedno s njihovim vršnjacima. Od ciljeva koje još nisu uspjeli ostvariti Slonjšak je upozorila kako se sporo uspostavlja sustav skrbi za djecu i odrasle s autizmom.
Od osnutka Uredu se obratilo oko 13 tisuća osoba s invaliditetom, a najviše su, istaknuto je, tražile zaštitu prava u području socijalne zaštite, mirovinskog osiguranja, pristupačnosti, rada i zapošljavanja, odgoja i obrazovanja te zdravstva. Kako bi Ured učinila dostupnijim osobama s invaliditetom, pravobraniteljica je najavila otvaranje regionalnih ureda u Osijeku, Splitu i Rijeci.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je bio domaćin svečanosti, ocijenio je da je “puno toga napravljeno u Hrvatskoj u deset godina kako bi se poboljšali uvjeti i kvaliteta života i rada osoba s invaliditetom”.
Međutim, dodao je da se na tome mora kontinuirano raditi kako “sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu ne bi bilo ograničeno, ne zbog njihovih problema, nego zbog raznih prepreka u društvu – bilo da su one društvene, pravne, okolišne, političke ili gospodarske”.
“Zbog razumijevanja tog načela, naša trajna obveza je podizanje svijesti javnosti u svim segmentima hrvatskoga društva o pravima osoba s invaliditetom, o potrebi suzbijanja stereotipa i predrasuda, o poštivanju prava na svim razinama obrazovnog sustava te promicanju priznavanja vještina, stvarnih vrijednosti i sposobnosti osoba s invaliditetom te njihova doprinosa okruženju. A time i napretku društva u ljudskom, socijalnom i gospodarskom aspektu. Kada to postignemo u potpunosti, onda možemo reći da smo se razvili kao uspješno društvo – uključivo, otvoreno, pravedno i solidarno”, poručio je Jandroković.
Za izniman doprinos unapređenju položaja osoba s invaliditetom pravobraniteljica Slonjšak posebno je priznanje uručila predsjedniku Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske dr. Zorislavu Bobušu.
Kako bi naglasila važnost medija u unapređivanju položaja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, pravobraniteljica je dodijelila priznanja novinarima i medijima iz javnog, privatnog i neprofitnog sektora koji su se istaknuli u promicanju pozitivne percepcije osoba s invaliditetom i većeg stupnja društvene svijesti s invaliditetom u javnosti.
