Oko milijardu i 50 milijuna eura na raspolaganju je Hrvatskoj za projekte vodoopskrbe i zbrinjavanja otpadnih voda do 2023. godine, a Hrvatska u tome treba nadoknaditi zaostatak u odnosu na druge zemlje EU-a, rečeno je u ponedjeljak na Konferenciji “Najvrjedniji resurs budućnosti” na kojoj su stručnjaci raspravljali o toj problematici.
Uoči početka stručnog dijela konferencije Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU, kazao je novinarima kako Hrvatska ima na raspolaganju preko milijardu i 50 milijuna eura iz europskih fondova za razdoblje 2014.-2023. što pokazuje da nam je pročišćavanje voda visoko na listi prioriteta.
Naglasio je kako do kraja ovog financijskog razdoblja očekuje “povlačenje svih sredstava” te da se u budućnosti kroz projekt “Zelena Europa” očekuju i veća financijska sredstva.
Do sada je raspisano preko 90 posto natječaja za europska sredstva, nastavio je dodavši da je zbog raznih komplikacija i kompleksnosti situacije isplaćeno samo oko 10 posto radova. Ove godine to mislimo jako ubrzati jer sva sredstva koja smo do 2023. dobili, moramo potrošiti inače ćemo dio novca morati vratiti u europski proračun, naglasio je.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković istaknuo je kako ima još puno posla na zbrinjavanju otpadnih voda iznijevši podatak kako samo oko 35 posto otpadnih voda pročišćujemo i ispuštamo na primjeren način.
Naglasio je da postoje i europska znanja i tehnologije zbrinjavanja otpadnih voda koja su nam potrebna, kazavši da smo neke stvari propustili učiniti ranije. Treba te sustave nadograditi i proširiti broj korisnika, dodao je rekavši kako je 50 posto stanovnika Hrvatske priključeno na odvodnju.
Izvijestio je kako su u ovom trenutku pokrenuti projekti za 60 uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, više od 3000 kilometara kanalizacije te oko 200 kilometara vodoopskrbnih cjevovoda te da se ti projekti moraju izvršiti do 2023 godine. Većina je izprojektirana i slijede natječaji, nastavio je rekavši da će ljetni mjeseci biti “vrlo dinamični” te iznio primjer Rijeke koja pokreće projekt na tom polju vrijedan 1,7 milijuna kuna.
Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, naglasio je kako je to ministarstvo nadležno za vodno-komunalni sektor i da je ova godina reformska godina i u tom sektoru.
Izvijestio je da je u postupku novi Zakon o vodnim uslugama iz kojeg će proisteći Uredba o vodno-uslužnim područjima.
Prema tom zakonu smanjit će se broj isporučitelja vodnih usluga sa skoro 200 na 35 do 40 isporučitelja vodnih usluga, nastavio je.
Naš vodni sektor je rascjepkan u odnosu na susjedne zemlje EU-a, dodao je. Imamo isporučitelje vodnih usluga sa dva do tri zaposlena i ta poduzeća nisu kadrovski ni u bilo kojem drugom slučaju ekipirana ući u ovako velike procese, naglasio je.
Najavio je skori akcijski plan za zbrinjavanje mulja koji se koristi u procesu zbrinjavanja otpadnih voda i dodao da ako se taj sustav postavi na ekonomski prihvatljiv način, onda imati ćemo isplative sustave koji ne bi trebali utjecati na cijene koju plaćaju građani.
