Ova je godina, kako je rečeno, godina najranijeg početka žetve – ječam je skidan koncem svibnja, a vrlo intenzivno se radi na skidanju uljane repice, čija je žetva zaustavljena kišom koja učestalo i intenzivno pada u istočnom dijelu Hrvatske.
Žetva pšenice, koja je zasijana na 142 tisuće hektara, počet će slijedećeg vikenda, očekuje se oko 23. – 25. lipnja.
Očekuje se prosječan prinos od oko 5,5 do 6 tona po hektaru odnosno proizvodnja ukupno oko 800.000 tona pšenice.
Otkupnu cijenu pšenice roda 2018. odredit će tržište i ovoga je trenutka rano govoriti o istoj, istaknuto je na konferenciji za novinare strukovnih grupacija biljne proizvodnje i mlinsko-pekarske industrije.
Ipak, poljoprivrednici se nadaju da će otkupna cijena biti viša nego lani, kada se ovisno o kvaliteti pšenice kretala od 0,95 do 1,10 kuna po kilogramu. Napominju pritom kako su im porasli troškovi primjerice plavog dizela čija je cijena u odnosu na isto razdoblje prošle godine viša i 30-ak posto.
No, predstavnici Žitozajednice kažu da će otkupna cijena biti tržišna te da je o njoj još rano govoriti jer žetva nije ni počela.
Na konferenciji su bili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, koji su pozvali poljoprivrednike na udruživanje jer bi tako novcem iz Programa ruralnoga razvoja mogli ići i na gradnju skladišnih kapaciteta što bi im omogućilo da žitarice prodaju u trenutku kada na tržištu imaju najbolju cijenu.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak istaknuo je kako je Ministarstvo odradilo niz aktivnosti koje trebaju odrediti kvalitetniju i bolje organiziranu žetvu i sigurnije poslovanje poljoprivrednika. Tako su primjerice doneseni Pravilnik o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice roda 2018., a doneseni su i zakoni o poljoprivrednom zemljišti i o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom).
Poljoprivrednici su osobno zadovoljni što je u dijelu Pravilnika o parametrima kvalitete ugrađena kontrola uzorkovanja tržnih viškova koja se obavlja u akreditiranim laboratorijama i s odgovarajućom opremom.
Također su određene i novine oko instrumenata osiguranja za predane tržne viškove te mogućnosti osiguranja odnosno ulaganja u mjere rizika proizvodnje putem mjere 17 Programa ruralnog razvoja.
U odnosu na 2016. godinu, ukupne površine zasijane žitaricama i uljaricama u jesenskoj sjetvi 2017. godine povećale su se za oko 32,9%, a površine zasijane žitaricama za oko 35,3%, a u u strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama u jesenskoj sjetvi u 2017. godini, najviše su zastupljene pšenica s oko 62,8% i ječam s oko 23,9%, kazao je Majdak.
Površine zasijane pšenicom u 2017. godini veće su za oko 45.000 hektara u odnosu na prethodnu godinu, dok površine zasijane ječmom također bilježe povećanje za 10.000 hektara. Površine zasijane uljanom repicom u jesenskoj sjetvi u 2017. godini povećane su za 23,3% u odnosu na prethodnu godinu odnosno za 10.000 hektara
Prema IGC-u procjena svjetske proizvodnje žitarica u 2018./2019. tržišnoj godini iznosi 2.089 milijuna tona što je manje u odnosu na prošlu tržišnu godinu kada je iznosila 2.091 milijuna tona, dok je pšenice oko 739 milijuna tona što je također manje u odnosu na prošlu tržišnu godinu kada je iznosila oko 758 milijuna tona
Prema prvim procjenama, proizvodnja žitarica na EU razini je oko prosjeka (306 milijuna tona) iako se bilježi daljnji pad zasijanih površina pod žitaricama, sa 55,5 milijuna ha na 54,9 milijuna ha, a procjena proizvodnje pšenice je na razini 2017./2018. tržišne godine i iznosi 141,5 milijuna tona.
