U Kliničkoj bolnici (KB) Dubrava u srijedu je otvoren Centar izvrsnosti i edukacije Međunarodne dijabetičke federacije (MDF) u Hrvatskoj, kao priznanje hrvatskim stručnjacima za sve što su postigli u liječenju šećerne bolesti, a otvorili su ga predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik MDF-a Nam Cho.
U Hrvatskoj je danas službeno registrirano 286.000 oboljelih od šećerne bolesti, no procjenjuje da ih je više od 450.000. Na liječenje dijabetesa odlazi 20 posto proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a zbog kasnog otkrića bolesti čak 88 posto tih sredstava odlazi na liječenje komplikacija.
Grabar-Kitarović je naglasila kako očuvanje zdravlja i prevencija bolesti nije samo odgovornost pojedinca već cijelog društva, dok je briga o zdravlju građana jedno od temeljnih ustavnih prava.
Hrvatska u zadnjih nekoliko godina ponovno ima važnu ulogu u europskoj i svjetskoj dijabetologiji, istaknula je predsjednica i čestitala KB Dubrava jer je jedina bolnica s područja jugoistočne Europe koja je imenovana centrom izvrsnosti MDF-a.
“Vjerujem da će centar pridonijeti prevenciji šećerne bolesti, koja se može prevenirati zdravim načinom života. Nažalost, mnogi od nas ulaze u rizičnu kategoriju, što zbog obiteljske anamneze, sjedilačkog načina života, viška kilograma, ali i stresa koji proživljavamo u svakodnevnom životu. Pozivam stoga građane da se educiraju o tome koji su prvi simptomi dijabetesa i da odlaze na redovite kontrolne preglede jer je to jedan od temeljnih koraka u prevenciji bolest”, kazala je Grabar-Kitarović.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić ocijenio je kako je otvaranje centra velika čast hrvatskoj dijabetologiji, koja je uvijek bila u svjetskom vrhu, te naglasio da je centar u KB-u Dubrava jedan od rijetkih u svijetu pod pokroviteljstvom MDF-a.
Puno oboljelih od dijabetesa ne zna da su bolesni
Dodao je kako u Hrvatskoj postoji mreža prevencije i liječenja dijabetesa te dostupnost inzulinske i neinzulinske terapije, no još je uvijek puno oboljelih koji ne znaju da su bolesni, što kasnije povećava troškove liječenja.
“Svaki deseti Hrvat ima šećernu bolest. Samoodgovornost svakoga od nas je napraviti određene pretrage i sa spoznajom o bolesti se nositi i liječiti. Često se kaže – neće mene, to se događa nekom drugom, a šećerna bolest u tišini radi nepopravljive štete na brojnih sustavima, uključujući mozak, srce i krvne žile, koji su neposredni uzroci smrtnosti i invaliditeta”, rekao je Kujundžić.
“Usprkos najmodernijoj generaciji lijekova i tehnologiji, većina oboljelih od šećerne bolesti ne postiže ciljeve liječenja i zato je izuzetno bitno da imaju centar izvrsnosti i edukacije, gdje se očekuje da će oboljeli imati još bolju skrb i da ćemo moći pružiti sve ono što moderna znanosti i medicina mogu”, kazao je Dario Rahelić, predstojnik Zavoda za dijabetes KB Dubrava i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma.
Cilj je, dodaje, što ranije otkrivanje bolesti i što primjerenije liječenje, dok bolesnik još nije razvio komplikacije koje prate tu bolest.
“Najčešće se kaže kako oboljeli od šećerne bolesti imaju učestalo žeđanje, mokrenje, gubitak na tjelesnoj masi, ali to je velika zabluda jer većina oboljelih nema nikakve simptome i može proći nekoliko godina dok se ne dođe do dijagnoze. Za to vrijeme može doći do srčanog i moždanog udara, do gangrene stopala ili gubitka vida”, upozorio je Rahelić.
