U Đakovu u posljednje vrijeme ne prođe dan, a da neki par ne podnese zahtjev za razvod. No, Glas Slavonije piše kako ništa bolje nije ni u drugim slavonskim gradovima gdje među nepomirljivim razlikama parova sve češće razlog postaje i “nepomirljiva kilometraža”.
“Nisam mogla više podnijeti razdvojenost. U potrazi za egzistencijom otišla sam raditi u Austriju kao njegovateljica, a moj, sada već bivši, suprug ostao je u Hrvatskoj. Jednostavno, nakon nekog vremena više nije išlo. Molila sam ga da dođe u Austriju, čak sam mu pronašla i posao, no on za to nije htio ni čuti.
Vrijeme je, također, učinilo svoje. Oboje smo shvatili da nismo više oni ljudi od prije dvadesetak godina i sporazumno smo se odlučili za razvod braka. Nije u pitanju bio ni drugi muškarac ni druga žena”, ispričala je Evica iz Đakova čijoj priči u prilog govore i brojke iz njenog grada prema kojima se lani ondje rastalao 120 ljudi, a ove godine do 31. ožujka čak 36 što je dosta budući da ondje živi 27.000 stanovnika.
Teško i trajno poremećeni bračni odnosi
Tako je prema podacima Općinskog suda u Osijeku u 2017. zabilježen 291 postupak za razvod braka, a u 2018. godini, do 31. ožujka, 88 postupaka. U Belom Manastiru ih je lani bilo 64, a do kraja ožujka već 18, u Našicama lani 67, a ove godine 20, a u Valpovu, pak, 77 postupaka lani, a ove godine, 35.
Na sudu u Osijeku navod ekako se pri sporazumnim rastavama ne navode razlozi braka, dok su u onima vezanim uz tužbe najčešći razlozi “teško i trajno poremećeni bračni odnosi”.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se lani razveo 5661 par, piše Glas Slavonije
Ugledna psihologinja, dr. Mirjana Nazor, otkriva moguće razloge velikog broja razvoda brakova. “Meni se čini da je možda najvažniji razlog taj što mi mlade ljude ne učimo kako se živi u takozvanom izabranom zajedništvu. Drugo je živjeti u obitelji s roditeljima. Taj dio se zapravo sve više produžava. Sve duže su djeca pod okriljem roditelja, ali to je vrsta zajedništva koja nosi svoje specifičnosti zbog odnosa koji postoje – ističe dr. Nazor.
Stupanje u bračnu vezu je, kaže, izabrano zajedništvo. U njemu se, ističe, moramo međusobno prilagođavati, pa tako i mijenjati, ali i respektirati različitosti kako bi s njima funkcionirali.
