Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić donio je u ponedjeljak u Hrvatsku podatke o troje nestalih hrvatskih državljana i dokumente iz Dvora na Uni opljačkane 1995., kao čin dobre volje Beograda za poboljšanje odnosa između dviju država opterećenih teškim naslijeđem rata 1990-tih godina.
Vučić je u ponedjeljak stigao u dugoočekivani i nekoliko puta odgađani posjet Hrvatskoj, gdje su ga dočekali prosvjedi veteranskih udruga i udovica hrvatskih vojnika zbog njegove uloge u poticanju lokalnih Srba na pobunu protiv hrvatskih vlasti.
Vučić je poručio da je u Hrvatsku došao razgovarati o budućnosti i čestitao hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović na hrabrosti što ga je pozvala u Zagreb unatoč atmosferi koja je u glavnom gradu stvarana proteklih dana protiv njegova posjeta.
“Uvjeren sam da će ljudi u budućnosti moći razumjeti sve naše političke poteze”, rekao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare s Grabar-Kitarović.
Ona je rekla kako bi joj bilo draže da se njihov susret u Zagrebu održao u drugačijim okolnostima i društvenoj klimi. “Nakon verbalnog rata odlučila sam to prekinuti i pozvati Vučića da održimo susret što je moguće prije”, izjavila je predsjednica.
Zbog odnose Hrvatske i Srbije “bremenitih poviješću” oni se ne mogu nazvati prijateljskima, smatra šefica države. “Ali naša je obveza kao izravno izabranih predsjednika nalaziti se, razgovarati, nalaziti dodirne točke, rješavati ono što nas razdvaja i pronalaziti i put u budućnost”, istaknula je.
Vučić je donio podatke o troje nestalih i matične knjige iz Dvora
Dvoje predsjednika je najprije u četiri oka, a potom s izaslanstvima, više od dva sata razgovaralo je na Pantovčaku o otkrivanju sudbine 1945 nestalih osoba, povratu kulturnog blaga opljačkanog u Hrvatskoj za vrijeme rata, suradnji u progonu osumnjičenih ratnih zločinaca, položaju manjina i neriješenoj granici
Dugačak popis nestalih mogao bi se bar djelomično skratiti nakon što je srbijansko izaslanstvo donijelo u Zagreb podatke o tri osobe za kojima se traga duže od dva desetljeća.
Vučić nije otkrio identitet i nacionalnost žrtava ni gdje su stradali, ali je istaknuo da će na tom planu uskoro biti još pomaka.
“Ne mogu obećati da ćemo sve riješiti, jer bi to značilo da nešto krijemo, ali sam uvjeren da ćemo uz veliki trud i rad napraviti pomake”, odgovorio je na pitanje je li spreman predati i dokumente iz vukovarske bolnice i ratnih logora u Srbiji.
“Neću govoriti o tome što sve mi očekujemo iz Lore. Sve što može pomoći pronalaženju nestalih, sve ćemo pronaći i pomoći”, naglasio je.
Grabar-Kitarović je rekla da rješavanje sudbine nestalih zahtjeva posebnu odgovornost na obje strane. “Tu ima dosta problema, prošlo je puno godina od rata, ali hrabre me ta odgovornost koju smo pokazali i spremnost predsjednika Vučića da izravno razgovara s predstavnicima udruga što ću i ja učiniti, i s onima iz Hrvatske i iz Srbije”, rekla je predsjednica.
Vučić je u Zagreb donio i matične knjige iz općine Dvor, otuđene tijekom akcije Oluja 1995. Zbog toga su svi stanovnici morali provesti naknadne upise u knjige, pa će povratak olakšati cijeli postupak.
Iz Hrvatske je tijekom rata opljačkano 30.000 predmeta i dokumenata, a za povrat, većinom iz Srbije, ostalo je još oko 1000, doznaje se predsjedničinom uredu.
Ako se granice ne dogovore bilateralno, onda međunarodni sud ili arbitraža
Grabar-Kitarović i Vučić su se složili da će Hrvatska i Srbija pokušati u iduće dvije godine bilateralno riješiti granicu na Dunavu, a ako u tome ne uspiju ići će na međunarodni sud ili arbitražu.
“Naša je preporuka vladama da nastavimo o tome pregovarati bilateralno, još sljedeće dvije godine. Ako se u tome razdoblju ne dogovorimo o graničnim pitanjima, da se onda dogovorimo o izlasku pred međunarodno pravosudno tijelo”, rekla je Grabar-Kitarović.
Njezin srbijanski kolega je dodao da dvije zemlje imaju različite početne pozicije, Hrvatska se poziva na katastar a Srbija na zakon koji smatra jačim pravnim aktom.
“Pokušat ćemo to riješiti bilateralnim putem u iduće dvije godine, ako to ne bude moguće ići ćemo pred pravosudna arbitražna tijela, čiju će pravomoćnu presudu prihvatiti i jedna i druga strana”.
Na Dunavu je 136 od 262 kilometra granice između Hrvatske i Srbije.
Srbija se nada da Hrvatska neće kočiti njezin europski put
Tema razgovora bili su i pregovori Srbije s EU-om, koje Hrvatska, najmlađa članica Unije, može otežavati zbog neriješenih bilateralnih pitanja, poput granice.
Srbija neće moliti Hrvatsku da joj otvori ili zatvori neko poglavlje u pregovorima s EU-om, izjavio je Vučić, a Grabar-Kitarović pozvala je dvije države da budu zrele i otvorena pitanja rješavaju bez pritiska međunarodne zajednice.
Vučić se nada da Hrvatska neće kočiti europski put Srbije, no ističe da nikoga neće ni za što moliti. “Nećemo moliti bilo koga za bilo što, nećemo moliti ni Hrvatsku ni EU. Ako smatrate da smo zaslužili da nam otvorite poglavlje, otvorite ga. Ako smatrate da smo zaslužiti da ga zatvorimo, zatvorite ga”, rekao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare s Grabar-Kitarović.
“No ono što ćemo moliti je da mi Srbi i vi Hrvati imamo bolje odnose, jer je to od bitnog značaja za jedan i drugi narod”, dodao je.
Kada je riječ o europskom putu Srbije, Grabar-Kitarović je rekla da je njezina želja i namjera “da pokažemo da smo zreli i odgovorni ta pitanja rješavati u okviru našeg bilateralnog dijaloga i da nam za to ne trebaju pritisci međunarodne zajednice”.
Pozvala je vlade dviju zemalja da krenu “u ozbiljno razmatranje ne samo svih pojedinosti onoga što je navedeno u mjerilima za pojedina poglavlja, već općenito bilo čega što opterećuje odnose dviju država”.
Vučić uveo 100 dana embarga na vrijeđanje Hrvatske
Vučić je izjavio da je svojim suradnicima u Beogradu naredio da u idućih 100 dana ne vrijeđaju Hrvatsku, kako se ne bi otežavalo rješavanje brojnih otvorenih pitanja između dviju zemalja.
“U narednih 100 dana ćemo pokušati promijeniti atmosferu…..Svi državni dužnosnici imat će obvezu da ni na koji način ne uvrijede ne samo hrvatske dužnosnike već da se ponašaju odgovorno i da rade sve što je u njihovoj moći da imamo najbolje moguće odnose”, istaknuo je srbijanski predsjednik.
Dodao je kako Srbi smatraju da je Hrvatska više vrijeđala Srbiju, a da Hrvati vjerojatno misle obrnuto.
“U svakom slučaju to će biti obveza svih predstavnika srpske politike u idućem razdoblju, bez obzira na to hoće li hrvatski političari i vlada na to odgovoriti pozitivno ili ne”, istaknuo je Vučić.
I položaj manjina opterećuje odnose
U hrvatskom i srbijanskom izaslanstvu bili su i predstavnici nacionalnih manjina, čiji položaj također opterećuje odnose dviju zemalja.
Oboje predsjednika istaknulo je da im je stalo da Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj doživljavaju te države kao svoje domovine u kojima ostvaruju sva svoja ljudska i manjinska prava.
“Jedan od naših glavnih zahtjeva je politička zastupljenost Hrvata na razini državne i pokrajinske skupštine i na drugim političkim razinama”, rekla je Grabar-Kitarović.
Nenormalnim je nazvala to što neki lokalni Srbi u zabačenim dijelovima Hrvatske žive bez struje. “Nedopustivo je da u Hrvatskoj u 21. stoljeću ima ljudi koji su bez struje i vode”, rekla je.
Vučić se pohvalio da je Beograd riješio puno konkretnih problema hrvatske manjine u Vojvodini i Srbiji – asfaltirane su ceste u Tavankutu i Subotici, financiraju se kulturni časopisi, dogovoreno je otvaranje hrvatskih razreda u nekim školama, a Srbija će kupiti kuću bana Jelačića za potrebe hrvatske zajednice.
“Mi s time nemamo nikakav problem. Ono što se nadamo i očekujemo od Hrvatske je da pomogne Srbima u Hrvatskoj da se mogu i smiju izjašnjavati kao Srbi i da ponosno čuvaju svoje srpsko ime i prezime”, rekao je Vučić.
Kanonizaciju Stepinca Vučić naziva “bolnom temom” za Srbe
Vučić, koji će se u Zagrebu susresti i s poglavarom Katoličke crkve u Hrvatskoj Josipom Bozanićem, rekao je da je kanonizacija Alojzija Stepinca “bolna tema” za Srbe.
“To je za nas, kao i Jasenovac, strahovito teško pitanje, vjerojatno najbolnije pitanje za srpski narod. Ne bih dalje odgovarao”, izjavio je.
“A kod Bozanića idem u dobroj vjeri i namjeri da uspostavimo bolje odnose između crkava i između katolika i pravoslavaca”, rekao je Vučić.
Politički marginalci ne smiju diktirati politiku – Grabar-Kitarović
Hrvatska predsjednica je ocijenila da su prosvjedi, pa i oni protiv srbijanskog predsjednika, normalni u demokraciji, ali da politički marginalci ne smiju diktirati politiku i međudržavne odnose.
“Demokratsko je pravo prosvjedovati, ali ono što apsolutno ne mogu podržati je bilo kakvo vrijeđanje i govor mržnje”, rekla je predsjednica.
“Ne smijemo dopustiti da nam pojedinci s rubova političkog spektra diktiraju politiku. Politiku, međudržavne odnose trebamo diktirati mi, državnici i ogromna većina naših građana koja podržava posjet predsjednika Vučića Hrvatskoj”, istaknula je.
Vučić je pak ironično reagirao na prosvjede koji su ga dočekali u Hrvatskoj zbog njegove uloge u poticanju lokalnih Srba na pobunu protiv hrvatskih vlasti 1990-ih.
On kaže da je iz automobila vidio transparente “Konju ne laži”, “Četnik početnik”, “Barabo vrati se u Srbiju”.
“Nasmijao sam se na te poruke, konj je jedna plemenita životinja, kada bi nekog htio uvrijediti ne bih ga uspoređivao s konjem”, rekao je Vučić.
Prosvjednicima je poručio da on nije nikakav četnik, da mu u četnicima nije bio nijedan član obitelji niti je počinio nekakav zločin.
I hrvatskoj i srbijanskoj javnosti poručio je da moraju biti svjesne kako događaje iz prošlosti vide na posve različite načine.
“Ali, to ne smije biti razlog da ne razgovaramo, da jedni drugima pravimo probleme na bilo kojem mjestu ili da jedni protiv drugih vodimo hajke, harange ili kampanje”, istaknuo je Vučić.
