Plan da se prekvalificira i dodatno zaposli veliki broj komunalnih redara za nadzor šume može biti od višestruke koristi za Hrvatsku.
Sagledamo li količinu materijalne štete koju naprave požari te kako je sa financijskoga gledišta samim time isplativije otvoriti nova radna mjesta, poradi svega navedenoga svakako vrijedi o tome razmisliti. Mali podsjetnik, prema podacima Državne uprave za zaštitu i spašavanje, u 2016. godini izgorilo je ukupno 19.800 ha raslinja, dok je zabilježeno 2913 požara. Posljedice požara koji je harao Dalmacijom posljednjih dana svima su, više manje, poznate.
Ulogu u zapošljavanju komunalnih redara prije svega ima lokalna zajednica. Jedinice lokalne samouprave obvezne su na temelju zakona i propisa osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. U simbiozi sa Vladom Republike Hrvatske i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, moguće je prekvalificirati, educirati, a zatim i zaposliti kadar svih generacija, uglavnom sve što je potrebno. Smanjio bi se tako broj nezaposlenih, uštedilo bi se na obnovi te ono najbitnije – smanjio bi se sami broj požara. Ogromna je uloga svih dionika u sprječavanju požara, ugroze na ljudske živote i imovinu, prirodnih staništa i zaštite flore i faune. Dodajmo tome i sredstva koja se nadovezuju na obnovu opožarenih područja, prednosti zapošljavanja komunalnih redara za zaštitu šume postaju neprocjenjive.
Kako bi se smanjila ugroženost imovine i ljudi, potrebno je dodatno ulagati u resorse, dijelom i koristiti sredstva iz EU fondova na koja se naša politička svita voli pozivati. Hoće li ona u tome biti uspješna i u kojoj mjeri, ostaje nam vidjeti. Vrijedi podsjetiti pravo Hrvatske na sredstva iz fonda solidarnosti Europske unije, ali tu su i sredstva za poticanje pri (samo)zapošljavanju koja država treba osigurati. Na kraju krajeva, ulaganje u znanje (školovanje i prekvalifikaciju) najisplativije je ulaganje.
Uloga dijaspore
Uključivanje dijaspore u obnovu vatrogasnoga voznog parka nije samo čista potreba, nego i dužnost. Uloga koju dijaspora ima u obnovi Hrvatske do sada je uvelike bila značajna i hvalevrijedna, pa stoga ne bi trebala izostati ni ovoga puta. Država novca nema, a dio se trenutno izdvaja i za obnovu Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva novim borbenim zrakoplovima.
Postoji u Hrvatskoj i određeni animozitet prema dijaspori kada se govori o pravu glasovanja na parlamentarnim izborima, ali činjenica je kako je dijaspora pomagala kada je bilo najpotrebnije. Stoga se nadam da će se i ovoga puta bez zadrške uključiti kako bi se još jednom pomoglo Hrvatskoj kada je najpotrebnije.
S druge strane, nažalost vođeni negativnim primjerima iz prošlosti, s razlogom postoji određena sumnja u priljev novca koji doniraju Hrvati iz inozemstva – jer se nerijetko dogodi da taj novac jednostavno nestane. No, umjesto da se zbog toga gubi vjera u ovakav oblik solidarnosti, ukoliko postoji problem u sustavu – onda taj problem treba i riješiti. Odmahivanje rukom i okretanjem leđa nije se nikada ništa konkretno učinilo.
Ulgavnom, da zaključim, o svemu bi se moglo daleko opširnije i sažetije pisati, no namjera je bila potaknuti na to da se konkretnim, energičnijim djelovanjem počne unaprijeđivati sustav za koji mnogi kažu da ne funkcionira, a primjera je nemali broj.
Vedran Morin
